ZAGREB - Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković izjavio je danas da je uvjeren da neće doći do eksplozije povećanja maloprodajnih cijena prehrambenih proizvoda. Doći će do korekcije cijena, no to nije toliko alarmantno kako se želi zadnjih dana prikazati. Neće doći do značajnijeg povećanje cijena prehrambenih proizvoda već će se cijene blago nivelirati, kazao je Čobanković na sastanku s predstavnicima poljoprivrednih udruga. Država određenim mjerama nastoji zaustaviti poskupljenja, prvenstveno kod mlijeka gdje će se značajnim financijskim sredstvima Ministarstva pratiti proizvođače. Želimo smanjiti neke parafiskalne namete i razmatramo pitanje nivoa pravilnika o ambalažnom otpadu jer su proizvođači izvrgnuti visokim obvezama, kazao je. Opovrgnuo je medijske napise prema kojima Hrvatska neće imati dovoljno pšenice. Zasijano je više od 110 tisuća hektara pšenice, što je razina koja bi trebala osigurati samodostatnost. Ministar je istaknuo kako su pretpostavke za ovu godinu dobre, poticaji koji se isplaćuju za proizvodnu 2010. bit će na razini onih koje su isplaćene u prošloj godini. Čobanković je ponovio kako je novi zakon o potporama usuglašen s Europskom komisijom i vodi izjednačavanju poticaja sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. Kristina Grgat iz Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka je ocijenila da će 2011. biti jako teška godine za sektor stočarstva i mljekarstva, te da će pokušati nastaviti razgovore i i pregovore s mljekarama vezano uz otkupnu cijenu.
ZAGREB - Gospodarsko-socijalno vijeće uskoro bi moglo ponovo profunkcionirati, proizlazi iz izjava sudionika današnjeg tripartitnog sastanka u Uredu za socijalno partnerstvo na kojem je tema bila uklanjanje prepreka za ponovni početak rada GSV-a. "Glavni prijepor je pitanje utvrđivanja reprezentativnosti sindikata, a to pitanje moglo bi biti uskoro riješeno", rekao je u telefonskoj izjavi za Hinu ministar mora, prometa i infrastrukture i predsjednik GSV-a Božidar Kalmeta. Po njegovim riječima, dogovoreno je da sindikati na svom sastanku 25. siječnja utvrde popis pitanja iz područja reprezentativnosti koja bi se riješila arbitražom, a nakon čega bi potpisali izjavu u kojoj bi bio definiran rok za rješavanje tog pitanja. Dan kasnije, socijalni partneri ponovno bi se trebali sastati i pokrenuti procedure za ponovnu uspostavu GSV-a. U izjavi nakon sastanka, Zdenko Mučnjak iz Hrvatske udruge sindikata rekao je da se otvorena pitanja mogu vrlo brzo riješiti te da prije dogovora oko nastavka rada GSV-a predstoji sastanak 26. siječnja. "Mislim da će nakon sastanka sindikata (25. siječnja) sporazum o radu GSV-a biti spreman za potpisivanje i da će GSV moći nastaviti s radom", rekao je Mučnjak. Glavni direktor Hrvatska udruge poslodavaca Davor Majetić očekuje da će nakon dogovora sindikata oko zakona o reprezentativnosti GSV vrlo brzo moći početi raditi. Predstavnici sindikata napustili su GSV u svibnju 2010. žaleći se da ih Vlada i poslodavci konstantno preglasavaju u bitnim pitanjima.
ZAGREB - U Hrvatskoj gospodarskoj komori danas je osnovano Udruženje vinarstva, a njegovi čelnici ističu da je glavni cilj tog udruženja stvaranje pretpostavki za izvoz kvalitetnih hrvatskih vina i ulazak Hrvatske na svjetsku kartu relavantnih vinskih destinacija. Cilj je brendirati Hrvatsku kao vinsku zemlju i razviti strategiju zajedničkog nastupa hrvatskih vinara na inozemnim tržištima, kaže predsjednik Udruge vinara Đuro Horvat, direktor tvrtke Agrokor vina. Po njegovim riječima, osnova buduće strategije je izvoz dobrih hrvatskih vina s cijenama iznad četiri eura po butelji, jer Hrvatska ne može konkurirati velikim količinama po niskim cijenama. Potporu vinarima dao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković koji kaže da je kvaliteta hrvatskih vina zadnjih godina značajno podignuta, a porasle su i površine pod vinogradima kao rezultat provedbe operativnog programa za podizanje novih nasada koji je izrađen 2004. godine. Zahvaljujući tome površine s vinogradima narasle su na više od 30 tisuća hektara što je, po Čobankovićem riječima, zadovoljavajuće. Hrvatska, međutim, kaže Čobanković, nije prepoznata kao vinska zemalja na vinskoj karti Europe i svijeta pa su mnogi iznenađeni kad kušaju kvalitetna hrvatska vina. Posebnu priliku za vinare na domaćem tržištu Čobanković vidi u plasmanu kroz turizam, a u inozemstvu u naglašavanju posebnosti i kvalitete hrvatskih vina i plasmanu vina autohtonih sorti.
ZAGREB - Tijekom 2010. godine nastavljeni su negativni trendovi u obrtništvu, ali taj pad nije bio tako izražen kao godinu ranije, rekao je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić na današnjem tradicionalnom novogodišnjem susretu čelnika HOK-a s novinarima. Prošle godine zatvoreno je više obrta nego što ih je otvoreno, a smanjio se i broj zaposlenih u obrtništvu - trenutno je aktivno 90.615 obrta s ukupno 210.213 zaposlenih, kaže Topić. Preko polovice zatvorenih obrta je u uslužnom sektoru - trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu i prometu. Čelnik HOK-a navodi da je broj insolventnih obrtnika danas prešao 40 tisuća, a njihove nepodmirene obaveze iznose 6 milijardi kuna. Bilo je i pozitivnih primjera dobre suradnje HOK-a i državnih tijela, pri čemu je Topić izdvojio suradnju oko donošenja posebnog zakona o sprečavanju rada na crno, ukidanje neradne nedjelje za trgovce, odgodu kabotaže za male brodare itd. Za riješiti je ostalo pitanje financijske discipline, kvalitetnijo strukovno obrazovanje, problem visokih kamata na poduzetničke kredite i reprograma postojećih kredita, kao i visoko porezno opterećenje.
ZAGREB - Zadnji dan MOL-ove ponude za otkup dionica Ine, promet Ininom dionicom na Zagrebačkoj je burzi premašio sto milijuna kuna i danas je iznosio 109,2 milijuna kuna, a cijena dionice Ine porasla je za 1,49 posto i trgovanje završila na 3.400 kuna. Više od sto milijuna kuna prometa dionica Ine imala je zadnji put 17. prosinca, kada je promet tom dionicom bio gotovo 125 milijuna kuna. U proteklih mjesec dana, odnosno od 14. prosinca, kada je nakon ukidanja suspenzije ponovno započelo trgovanje dionicom Ine na Zagrebačkoj burzi, do danas ukupan je promet dionicom Ine iznosio gotovo 1,5 milijardi kuna (1,496 milijardi kuna). Danas je protrgovano 32.358 dionica Ine, a od 14. prosinca ukupno je protrgovano 500.969 dionica Ine. To je nešto više od pet posto ukupnog broja dionica Ine, a 62,5 posto od 800.910 dionica institucionalnih i malih dioničara na koje se odnosi ponuda MOL-a. Ponuda MOL-a za otkup 'free-float' dionica Ine po cijeni od 2.800 kuna istječe danas. Iz MOL-a su danas najavili da će o rezultatima opće ponude izvijesti unutar sljedećih deset dana. Mirovinski fondovi su, nakon ukidanja suspenzije trgovanja, dionicu Ine počeli kupovati po cijeni od 2.830 kuna, a nakon pet-šest dana cijena joj je počela rasti da bi se jučer i danas tom dionicom trgovalo i po cijeni od 3.450 kuna što je najviša ikad zabilježena cijena dionice Ine. Temeljni kapital Ine podijeljen je na deset milijuna dionica, a dva najveća dioničara su mađarski MOL koji ima udjel od 47,16 posto, te hrvatska Vlada sa 44,84 posto. Po posljednjim podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva, četiri obvezna mirovinska fonda imaju ukupno 3,7 posto od ukupnog broja dionica Ine, a pridoda li im se i deseti s liste, AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond, ukupno imaju 3,81 posto dionica Ine. Između četiri obvezna mirovinska fonda, na peto se mjesto na listi deset najvećih dioničara 'probio' skrbnički račun PBZ-a na kojem je 61.196 dionica ili 0,61 posto, a mediji špekuliraju kako na tom skrbničkom računu dionice Ine prikuplja nepoznati američki ulagač.
ZAGREB - Trgovanje na Zagrebačkoj burzi i danas je obilježila dionica Ine - promet tom dionicom iznosio je 109,2 milijuna kuna, a trgovanje je završila s cijenom od 3.400 kuna, što je 1,49 posto viša cijena nego na kraju jučerašnjeg trgovanja. Redovni promet Zagrebačke burze danas je iznosio 171,3 milijuna kuna, a vrijednost dioničkih indeksa je pala, Crobex je u minusu za 0,79 posto, na 2.240,42 boda, a Crobex10 za 0,75 posto, na 1.224,49 boda. Nakon dionice Ine, najtrgovanije je danas dionica Dom Holdinga s prometom od 26,06 milijuna kuna. Cijena te dionice je porasla za 13,02 posto, na 46 kuna. Dionica HT-a je protrgovano za 8,1 milijun kuna, a cijena joj je pala 0,18 posto, na 299,45 kuna. Pad cijene od 1,61 posto bilježi dionica Dalekovoda kojom je ostvareno 3,9 milijuna kuna prometa, a na vrijednosti je izgubila i dionica Belja, za 6,89 posto. Promet tom dionicom iznosi 3,27 milijuna kuna. Više od 3,2 milijuna kuna imala je povlaštena dionica Adris grupe, a cijena joj je porasla za 0,52 posto. Među milijunaše danas su se još uvrstile dionice Jadranskog naftovoda, Ingre i Atlantske plovidbe, a sve tri bilježe pad cijene, dionica Janafa pad za 1,54 posto, Ingre za 1,04 posto, a Atlantske za 2,57 posto.
ZAGREB - Na Tržištu novca i danas je potražnja većim dijelom ostala nepodmirena, jer su kreditori inzistirali na višim kamatnim stopama, na koje tražitelji pozajmica nisu željeli pristati. Danas je prijavljeno 178,5 milijuna kuna potražnje, što je gotovo 20 posto manje nego jučer. Istodobno, ponuda je smanjena 11 posto, na 153,5 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je plasirano 77 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 0,61 posto, što je 0,06 postotnih bodova više nego jučer. Također, odobreno je 1,5 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za tri mjeseca, po cijeni od 4 posto, što je 2,8 postotna boda više nego jučer. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 78,5 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa porasla s jučerašnjih 0,58 na 0,67 posto.