Spomen-ploču podigao je Zbor prirodoslovlja u ime Družbe "Braća Hrvatskoga zmaja", a otkrio ju je prof. mineralogije na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Vladimir Bermanec, koji se tom prigodom prisjetio zajedničkog rada s prof. dr. Ljudevitom Barićem.
Na spomen-ploči piše: "U ovoj je kući djelovao prof. dr. Ljudevit Barić 1902.-1984., prirodoslovac, mineralog, ravnatelj Mineraloškoga muzeja, znanstvenik svjetskoga glasa - godine 2010. podigla Družba 'Braća Hrvatskoga zmaja'". "Otkrivajući danas ovu spomen-ploču, odužujemo se trajno nestoru prirodoslovcu i mineralogu Ljudevitu Bariću, njegovim nastojanjima u promicanju ove znanstvene i prirodoslovne djelatnosti u nas", istaknuo je prigodom otkrivanja spomen-ploče Alojz Getliher, meštar Zbora prirodoslovlja i pročelnik kulturne sekcije Družbe "Braća Hrvatskoga zmaja".
Prisjetio se među ostalim kako su naši listovi još od 1940. pisali da je u Strossmayerovu parku u Đakovu veliki kamen nalik na spomenik za koji su ljudi vjerovali da potječe od meteora koji je tu pao prije nekoliko stotina godina. Budući da se desetljećima tražio pravi odgovor i istina o đakovačkome "meteoru", profesor Ljudevit Barić analizirao je komad tog kamena i pobio sve njegove veze s komponentama stvarnog meteora.
Getliher je istaknuo i kako je prof. dr. Ljudevit Barić objavio više od 150 znanstvenih, stručnih i popularnih članaka, a bio je i suautor dvaju udžbenika. Kao član zagrebačkoga planinarskog društva, objavljivao je i u časopisu "Hrvatski planinar". Mnogo je objavljivao i u inozemstvu, a postao je poznat i cijenjen i po tome što je promicao razvoj kristalografije i suradnju kristalografa sa znanstvenicima u inozemstvu, rekao je.
Ravnateljica Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja Tatjana Vlahović izrazila je zadovoljstvo što je spomen-ploča prof. dr. Ljudevitu Bariću postavljena u predvorju tog muzeja, dodajući da u njemu još ima mjesta za mnoge naše prirodoslovce koji su zaslužili takvu spomen-ploču.