Izloženi su autorovi crteži bracera, rovinjskih, dubrovačkih, neretvanskih i drugih barki, te gajete falkuše i ostalih brodova. Iako je riječ o računalnim crtežima, napravljenima u skladu s nacrtnom geometrijom i tehničkim crtanjem, u njih je uvedena boja što im daje novu dimenziju.
Naslov izložbe odnosi se na broj tri koji je obilježio pomorsku kulturu, proporcije trupa broda su u trećinama, jarbol je smješten na jednoj trećini duljine broda od pramca, a kosnik je, kao i veslo, tradicionalno jednom trećinom unutar broda. Jedro se skraćivalo za jednu trećinu svoje površine, a na krmama su uvijek bila tri ferala kao simboli vjere, nade i milosrđa.
Fascinantnim rekonstrukcijama po starim zavjetnim slikama i sretnim nalazima te čudesnim crtežima u kojima se krajnja tehnička vještina iskazala s krajnjom poetičnošću, Salamon je vratio komad izgubljenog identiteta hrvatskog Jadrana, ustvrdila je povjesničarka umjetnosti Željka Čorak.
Po njezinim riječima, podsjetivši na stare brodove koji su se gradili duboko povezani sa svojim podnebljem, autor podsjeća na more kakvo je tada bilo, kad još nije bilo jahti, industrijaliziranih jedrilica i kruzera koji "oduzimaju značenje moru, vjetru, mijenama dana i godine".
Joško Božanić, čakavski pjesnik i proučavatelj maritimne kulturne baštine, ocijenio je kako su Salamonovi crteži jadranskih barki najsustavniji i najtemeljitiji prikaz morfologije tradicionalne barke u Hrvatskoj, do kojih je dolazio terenskim istraživanjem, od Rovinja do Dubrovnika te diljem Sredozemlja, od Lisabona i Barcelone do Bresta.
Salamonova strast, fascinacija i cjeloživotna posvećenost drvenim jadranskim barkama često su rušile granice među disciplinama, te je inženjer i doktor znanosti postajao fenomenolog, filozof, ali i pjesnik broda, napomenuo je Božanić. Svojim djelom on pomaže u prepoznavanju mediteranskog ishodišta Hrvatske, što je često marginalizirano, dok je njegova izložba crteža prije svega nacionalni memento za spas naše maritimne kulturne baštine, dodao je.
Velimir Salamon (Zagreb, 1945.) diplomirao je, magistrirao i doktorirao na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Projektirao je komišku gajetu falkušu, prvu repliku tradicijskog broda koja je predstavljala Hrvatsku na Svjetskoj izložbi u Lisabonu, a zatim u Veneciji i Brestu.
Proučavao je rovinjske barke, malološinjsku i krčku pasaru, neretvansku trupu i lađu, mljetsku i betinsku gajetu te dubrovački galijun. Bavio se i rekonstrukcijom tradicijske jadranske bracere s latinskim jedrom, a trenutno radi na rekonstrukciji omiškog gusarskog broda, strijele.
Izložba u Tehničkom muzeju bit će otvorena do 20. ožujka.