"Danas smo na početku krize hrane slične onoj iz 2008", izjavio je u razgovoru za francuski dnevnik Les Echos posebni izvjestitelj UN za pravo na hranu Olivier de Schutter, govoreći o eksploziji cijena prehrambenih proizvoda 2008., zbog koje su u tridesetak zemalja izbili nemiri zbog gladi.
"Stanje je vrlo napeto", potvrdio je i Abdolreza Abbassian, zadužen u UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO) za praćenje tržišta žitarica.
Po tvrdnjama UN-a, oko 80 zemalja suočeno je s manjkom hrane, a najugroženiji su Burkina Faso, Mali, Mauritanija, Niger, Senegal i Čad.
Porastom cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda ugrožen se našao i Mozambik zbog malih deviznih pričuva, te neke središnjoazijske zemlje, poput Afganistana i Mongolije, a pošteđena nije ostala ni Sjeverna Koreja.
Poljoprivrednim proizvodima, osobito kukuruzu i pšenici - dvjema najvažnijim žitaricama - cijena neprekidno raste od kolovoza do sada, a FAO, već 20 godina zadužen za nadzor cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda (žitarica, mesa, šećera, masnoća i mliječnih proizvoda), ističe kako je njihova cijena najviša u povijesti.
Schutter upozorava kako je eksplozija cijena "vrlo opasna" za zemlje u razvoju, a poseban uzrok za zabrinutost jest činjenica što nema razloga pretpostaviti da će se trend rasta cijena promijeniti u idućih pola godine.
Nakon krize 2008. zalihe osnovnih poljoprivrednih proizvoda znatno su povećane u svijetu, pa su pšenične pričuve sa 166,19 milijuna tona 2008./09. povećane na 196,68 milijuna tona godinu poslije, a i ove će godine, unatoč velikoj suši i požarima u Rusiji te poplavama u Australiji, iznositi 176,72 milijuna tona.
"U svijetu nema nestašice", ustvrdio je de Schutter, jer bi količina današnje pričuve trebala dostajati za podmirenje potražnje na svjetskoj razini, a pozitivan je znak i cijena riže, još jednog temeljnoga poljoprivrednog proizvoda, koja je upola niža nego 2007.
"Nebeski" porast cijena zato je, procjenjuje Schutter, više odraz "panike" poljoprivrednih tržišta nego neravnoteže svjetske ponude i potražnje.
"Nakon objave informacija o požarima u Rusiji, užasnoj suši u Ukrajini, obilnim kišama u Kanadi i drugim nepogodama, neki tržišni čimbenici odlučuju ne prodati svoje zalihe odmah, a kupci istodobno žele odmah kupiti što je više toga moguće. Ako se tako počnu ponašati svi, cijene počinju rasti", zaključio je Olivier de Schutter.