Dok je švicarska valuta za više od 20 posto potisnula neke valute u godinu dana, mjesečne rate za zajmove građana u francima dvostruko su porasle u zadnje dvije godine, što ih je dovelo u težak financijski položaj.
Velik broj stanovnika istočne Europe pohrlio je 2004. dizati kredite u švicarskim francima koji su bili privlačni zbog niže kamatne stope od one u njihovoj domovini.
"No zbog nižih kamata izložili su se tečajnom riziku", rekao je Marcus Hettinger, devizni stručnjak u banci Credit Suisse.
Pogodnost kredita u francima podudarala se i s razdobljem u kojemu je švicarska valuta bila podcijenjena i kada su istočnoeuropske zemlje financirale potrošnju pozajmicama, stimulirajući apetit za ovu vrstu zajmova.
U prvom tromjesečju 2010., udio kredita u francima u odnosu na ukupan broj kredita u nebankarskom sektoru porastao je na 34,3 posto u Mađarskoj, 20 posto u Poljskoj, 13,6 posto u Austriji i 13 posto u Hrvatskoj, po podatcima koje je prikupila švicarska banka UBS.
Po količini novca, Poljaci su uzajmili najviše, 53 milijarde švicarskihi franka, zatim Mađari (36 milijarda), pa Hrvati (7 milijarda), dodaje zueriška banka.
Nakon višegodišnjeg gospodarskog rasta, financijska kriza je 2007. počela ugrožavati taj sustav. Snažan pad vrijednosti domaćih valuta i jačanje franka otežali su stanje za mnoge dužnike.
Zbog širine fenomena, dotične zemlje su reagirale. Tako je austrijsko tijelo za nadzor financijskih tržišta (FMA) 2008. preporučilo da se takva vrsta zajmova više ne komercijalizira i u ožujku 2010. je definirala stroge norme za njihovo odobravanje.
Nekoliko hrvatskih banaka je pak smanjilo kamate na te kredite i ponudilo njihovu konverziju u euro.