Najveći broj kandidata doktorirao je i završio poslijediplomski studij po starome ili novome studijskom programu na Sveučilištu u Zagrebu - 77,6 posto doktora znanosti te 65,4 posto svih magistara znanosti, magistara i sveučilišnih specijalista.
Najveći broj doktorskih disertacija bio je iz područja biomedicine i zdravstva - 22,5 posto, a najveći broj magistarskih, stručnih ili specijalističkih radova bio iz područja društvenih znanosti - 61,6 posto.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa platilo je troškove doktorskoga studija i postupak stjecanja doktorata za 42,6 posto doktora znanosti, za njih 29,2 posto troškove je platio poslodavac, njih 24,7 posto sami su platili studij, a 3,5 posto ih je u kategoriji ostalo.
Na Sveučilištu u Rijeci doktoriralo je 7,9 posto kandidata, na splitskome Sveučilištu 6,6 posto, osječkome 5,8 posto, zadarskome 1,9 posto te na Sveučilištu u Puli 0,2 posto.
Po broju doktorskih disertacija, biomedicinu i zdravstvo slijede društvene znanosti s 19,2 posto, prirodne s 18,4 posto, tehničke sa 17,5 posto, humanističke s 15,7 posto te biotehničke sa 6,3 posto. Najmanje doktorskih disertacija bilo je iz interdisciplinarnog područja znanosti - 0,4 posto.
Udio žena među novim doktorima znanosti bio je 46,9 posto, prosječna dob doktora znanosti bila je 38,1 godina, a žene su u prosjeku bile nešto mlađe (37,5 godina) od muškaraca (38,6 godina). Modalna grupa - ona s najvećom frekvencijom - bila je od 30 do 34 godine.
Među magistrima znanosti, magistrima i sveučilišnim specijalistima udio žena bio je veći od muškaraca i iznosio je 57,7 posto. Prosječna dob u toj skupini je 36,2 godine, a žene su u prosjeku mlađe (35 godina) od muškaraca (37 godina).
Prije stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti, 62,1 posto kandidata već je steklo akademski stupanj magistra znanosti, a u 62,2 posto slučajeva doktorska disertacija bila je iz istog područja kao i magistarski rad.
Od ukupnog broja doktora znanosti koji su prije stekli akademski stupanj magistra znanosti njih 96,1 posto steklo ga je u Republici Hrvatskoj, a 3,9 posto izvan nje.
Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u izobrazbi - 56,5 posto, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima zaposleno ih je 16,1 posto, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 15,9 posto, javnoj upravi i obrani te obveznome socijalnom osiguranju 3,5 posto, a u djelatnosti informacije i komunikacije 1,7 posto. U svim ostalim djelatnostima zaposleno je 5,6 posto novih doktora znanosti, a njih 0,7 posto bilo je nezaposleno.