"To nije posebnost Slovenije nego posljedica restrukturiranja gospodarstva", rekao je Pahor na konferenciji za novinare, zamoljen da komentira najnoviji podatak prema kojemu je krajem prošle godine po evidenciji zavoda za zapošljavanje bilo registrirano 110.000 nezaposlenih, što je 13,8 posto više nego godinu dana ranije i skoro 50.000 nezaposlenih više nego u vrijeme kad je on prije dvije godine preuzeo vladu.
Pahor je rekao da se proces restrukturiranja gospodarstva pri čemu slaba poduzeća propadaju i otpuštaju zaposlene, a u isto vrijeme nastaju nova koja zapošljavaju nove, događa i u drugim europskim zemljama.
No, do skokovitog porasta nezaposlenosti u Sloveniji u zadnjih nekoliko mjeseci po Pahorovoj je ocjeni došlo i zbog rasprava oko novom mirovinskom sustavu, upozorio je Pahor, dodajući da je u tom pogledu Slovenija specifična.
Kako navode slovenski mediji, mnoga poduzeća odlučila su se dio zaposlenih koji su pred mirovinom prikazati kao tehnološki višak i poslati na zavode za zapošljavanje, gdje će primati nadoknadu, kako bi uskoro mogli u redovnu mirovinu po starom zakonu o mirovinskom osiguranju jer bi nakon stupanja na snagu novog mirovinskog zakona do odlaska u redovnu mirovinu morali raditi tri godine više.
Pahor je rekao da će njegova vlada i u ovoj godini ostati "usredotočena" na strukturne reforme od kojih je mirovinska reforma kojoj se protive sindikati najveći izazov, a isto tako da će povećanje konkurentnosti gospodarstva biti apsolutni prioritet njegove vlade.
Pahor je na konferenciji za novinare rekao da je svjestan otpora reformama, ali da one nemaju alternative, te da će to još jednom tijekom ovog mjeseca pokušati predočiti javnosti i parlamentu.
"Ako na referendumu koji sazivaju sindikati reforme padnu, onda inicijatori referenduma moraju reći što je alternativa. Ja mislim da strukturne reforme nemaju alternativu. Ako se one sada odgode, svejedno će ih jednom trebati napraviti, samo što će to kasnije biti još teže", rekao je Pahor.
Pahor nije želio komentirati vijest da je Slovenija ovih dana krenula u akciju prodaje državnih obveznica u iznosu 1,5 milijardi eura, ćime se dodatno povećava javni dug, te odgovoriti na pitanje na što će ta sredstva biti upotrijebljena, rekavši da je to pitanje za ministra financija.