SALZBURG
Bivšeg premijera Ivu Sanadera posjetio je u pritvoru u Salzburgu predsjednik regionalnog parlamenta Tirola Herwig van Staa koji je rekao da sumnja da bi bivši hrvatski premijer optužen za korupciju imao pošteni sudski postupak u Hrvatskoj, objavila je u četvrtak austrijska novinska agencija APA. Van Staa, koji je kao bivši guverner Tirola Sanadera svojedobno odlikovao visokim odličjem, rekao je da mu je Sanader kazao da se osjeća kao "politička žrtva", te da ga je pokušao uvjeriti da su sve optužbe protiv njega neistinite. Van Staa je također u razgovoru za list Tiroler Tageszeitung izrazio sumnju da bi Sanader u Hrvatskoj imao pošteno suđenje, te najavio da će to kao predsjednik Kongresa općina i regija Europe iznijeti pred Vijećem Europe. "Kao političar uvijek sam ga cijenio, jer je proeuropski i promanjinski orijentiran. Osim toga, uvijek je poticao razvoj odnosa između Hrvatske i Tirola", rekao je Van Staa, visoki dužnosnik vladajuće Narodne stranke Austrije. Polusatnom posjetu u utorak u pritvoru u Salzburgu, gdje se Sanader nalazi od sredine prosinca, bio je nazočan i državni tužitelj te Sanaderov brat Miroslav koji živi u Innsbrucku, prenosi APA.
BUDIMPEŠTA
Mađarska namjerava završiti pristupne pregovore s Hrvatskom za vrijeme svoga predsjedanja, a nakon Hrvatske treba primiti i ostale zemlje u regiji kako bi se dovršio posao na ujedinjenju europskog kontinenta, izjavio je u četvrtak u Budimpešti mađarski premijer Viktor Orban. "Mađarska namjerava, želi zaključiti pristupne pregovore s Hrvatskom. Ako pogledate zemljovid, onda između Grčke i Mađarske vidite sivu zonu i uvijek imate osjećaj nedovršenog posla. Europska unija neće dovršiti svoj okvir dok to područje ne nestane. Treba započeti s Hrvatskom, zatim će slijediti Srbija i ostale zemlje", rekao je Orban skupini bruxelleskih dopisnika pozvanih u Budimpeštu na predstavljanje šestomjesečnog mađarskog predsjedanja. Završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom među ključnim je prioritetima mađarskog predsjedništva u prvoj polovici ove godine. Mađarska je među prioritete uvrstila poticanja gospodarskog rasta i zapošljavanja, energetsku sigurnost, europsku strategiju za integraciju Roma, Dunavsku strategiju. "Ako ispunimo sve ovo onda ćemo moći reći da smo bili sto posto uspješni", rekao je Orban.
BUDIMPEŠTA
Ako EU smatra i jasno kaže da su novome mađarskom zakonu o medijima potrebne izmjene, vlada će to prihvatiti i provesti u djelo, izjavio je u četvrtak na konferenciji za novinare mađarski premijer Viktor Orban. "Dio smo EU-a i poznata su nam pravila igre", rekao je mađarski premijer. "Bilo koji proces što ga pokrene EU, Mađarska će prihvatiti", dodao je Orban, čija je zemlja od početka godine nova predsjedateljica Unije, a dužnost je preuzela od Belgije. Mađarski je premijer istaknuo kako smatra da su mađarski zakoni o medijima u skladu sa sličnim zakonima u drugim zemljama članicama EU-a poput Francuske, Njemačke i Nizozemske. Zakon o medijima, koji je u Mađarskoj na snagu stupio 1. siječnja, potaknuo je oštre kritike nekih europskih zemalja članica, među kojima su Njemačka i Francuska, a kritiziran je i u europskim listovima.
PEKING
Više od 200 kineske djece otrovalo se olovom iz dviju tvornica baterija koje se nalaze preblizu njihovim domovima u istočnome dijelu zemlje, izvijestili su u četvrtak mediji. Nakon testiranja obavljenih prošli mjesec ustanovljeno je da troje djece iz mjesta Gaohe u pokrajini Anhui ima povišenu razinu olova u krvi, a potom je obavljena kontrola krvi kod još 280 djece te se pokazalo da ih je otrovano još 200, izvijestila je agencija Xinhua. Vlasti su zatvorile obje tvornice baterija čija se uprava smatra odgovornom za trovanje djece. Domove stanovnika Gaohe od tvornice dijeli samo uski puteljak, što je u suprotnosti sa smjernicama o zaštiti okoliša. Xinhua prenosi kako je među otrovanom djecom i beba stara samo nekoliko mjeseci. Trovanje olovom vrlo se teško otkriva, a posljedica je kontinuiranog izlaganja malim količinama olova. Može oštetiti razne dijelove tijela, osobito živčani sustav i reproduktivne organe te bubrege, a može prouzročiti i visoki krvni pritisak i anemiju. Osobito je štetno pri razvoju djece.
SARAJEVO
Gotovo trećina građana Bosne i Hercegovine očekuje da će 2011. godina biti gora nego prethodna, a tek njih 22 posto nada se boljemu, pokazalo je istraživanje koje je za potrebe Gallup Internationala u prosincu prošle godine provela organizacija Mareco Index Bosnia. Kako u četvrtak prenose banjalučke "Nezavisne novine", istraživanje rađeno po Gallupovoj metodologiji upozorava kako je u BiH sve manje nade jer je od 2006. godine pesimizam ispitanika sve izraženiji. Te je godine nadu u bolju budućnost iskazivalo 45 posto ispitanika, da bi u prosincu 2010. ta brojka bila prepolovljena.
SARAJEVO
Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je u razgovoru za sarajevsko "Oslobođenje" kako političko savezništvo čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika predstavlja nastavak ratne politike kakvu su provodili radikalni elementi i na hrvatskoj i na srpskoj strani. "Za vrijeme prošlog rata, to je već svima jasno, radikali s jedne i druge strane međusobno su surađivali. Naravno da se to nastavilo i da se nastavlja", kazao je Mesić u intervjuu koji je u četvrtak objavio sarajevski list "Oslobođenje", zamoljen da komentira suradnju Čovića i Dodika pri pokušajima uspostave nove vlasti u BiH na temelju rezultata izbora održanih 3. listopada 2010. Čović i Dodik objavili su čvrsto savezništvo vodećih stranaka sa srpskim i hrvatskim predznakom te su se usprotivili pokušaju da temelj nove vlasti na strani Federacije BiH čini koalicija okupljena oko Socijaldemokratske partije BiH (SDP). Mesić je ustvrdio kako Čovićevo približavanje Dodiku nema nikakve veze s interesom za BiH kao državom nego je tek odraz pukog poriva za vlašću.
LJUBLJANA
Slovenski sindikati protive se svim strukturnim reformama vlade premijera Boruta Pahora kao socijalno nepravednima i predlažu uvođenje poreza na bogate, u prvom redu na financijske profite. "Javni dug je nastao zbog institucija koje su izazvale krizu, a vlada strukturnim reformama forsira štednju na mirovinama, zdravstvu i još koječemu. Mi kažemo da je potrebna reforma financijskog sektora u koji je država investirala milijarde eura kako bi ga spasila u vrijeme krize. Zašto taj sektor sada to ne bi vratio", izjavio je u razgovoru za ljubljansko "Delo" od četvrtka sindikalni čelnik Dušan Semolič. On je predsjednik najjače slovenske sindikalne centrale, a zajedno s još šest drugih čelnika pokrenuo je inicijativu za održavanje referenduma na kojemu od građana zahtijevaju poništenje mirovinske reforme po kojoj bi za odlazak u redovnu mirovinu trebalo raditi tri godine više nego do sada.