"Vodimo ozbiljnu vanjsku politiku. Idemo prema Europi, a regionalna politika je dio europske politike", rekao je Josipović u Dnevniku plus HTV-a.
Šef hrvatske države je kazao da se promicanjem dobrosusjedstva i suradnje, što je obilježilo njegovu vanjsku politiku u prvoj godini mandata, Hrvatska može steći vodeću ulogu u regiji .
"Ona država koja ima više inicijativa može se bolje pozicionirati", rekao je Josipović dodajući da je komparativna prednost Hrvatske u odnosu na susjedne zemlje i to što uskoro ulazi u EU.
Josipović je istaknuo da su njegovi posjeti BiH i Srbiji bili u funkciji pomirenja u regiji i "otvaranja vrata" jačoj suradnji sa tim susjednim državama, a u interesu nacionalne sigurnosti Hrvatske i otvaranja gospodarske perspektive.
"Netko je morao napraviti korak više", rekao je Josipović upitan o svojoj isprici u parlamentu BiH za sudjelovanje Hrvatske u politici koja je 90-ih godina prošlog stoljeća pokušavala podijeliti Bosnu i Hercegovinu. Ocijenio je da je njegova isprika na početku izazvala šok, ali ju je hrvatska javnost kasnije dobro primila i zaključio da je njome otvorena mogućnost bolje suradnje sa Sarajevom, kao i otvoren politički prostor Hrvatima u BiH da rade na ostvarivanju ravnopravnog statusa.
Govoreći o isprici srbijanskog predsjednika Borisa Tadića za zločine u Vukovaru, rekao je da nije unaprijed znao što će Tadić točno reći na Ovčari i ocijenio da su njegove riječi ostavile dubok trag. "Tadić je moderan političar...Njegove riječi ostavile su dubok trag među onima koji se zalažu za pomirenje Hrvata i Srba", naglasio je Josipović.
Po njegovim riječima, dogovor s Tadićem o organiziranju međunarodne donatorske konferencije za prikupljanje novca za stambeno zbrinjavanje srpskih izbjeglica iz Hrvatske nije tek formalan dogovor. "Politička odluka je donesena i teku pripreme, a cilj je održiv povratak hrvatskih Srba. Isto treba osigurati i Hrvatima i Srbima i Bošnjacima u Srbiji, Hrvatskoj i BiH", rekao je hrvatski predsjednik.
Josipović smatra da su njegove regionalne inicijative otvorile mogućnosti za poslovanje hrvatskih tvrtki u susjedstvu. "Hrvatsko gospodarstvo treba ići tamo gdje može ostvariti profit. Bilo bi neozbiljno zanemariti regiju, kao i EU", rekao je dodajući da šanse treba tražiti i u poslovanju s drugim dijelovima svijeta.
Ocjenjujući dosadašnje članstvo Hrvatske u NATO-u, Josipović je istaknuo da je njime ostvarena dodatna sigurnost, kao i mogućnosti suradnje hrvatskih tvrtki sa Sjevernoatlanskim savezom i državama u kojima sudjeluje kroz mirovne misije. "Hoćemo li iskoristiti te mogućnosti više ovisi o nama samima", rekao je.
Predsjednik smatra da su granica hrvatskog sudjelovanja u mirovnoj misiji u Afganistanu "naše mogućnosti i potrebe" i podsjetio da je saborskom deklaracijom odobreno slanje do 350 vojnika i policajaca u tu ratom poharanu zemlju. Hrvatski kontigent u misiji ISAF trenutno se sastoji od 330 pripadnika, uglavnom angažiranih na uvježbavanju afganistanskih snaga sigurnosti.
Prema planu NATO-a, vojnici Sjevernoatlanskog saveza trebali bi se iz Afganistana povući 2014. i brigu o sigurnosti prepustiti nacionalnim snagama, nakon čega slijedi razvojna faza te zemlje koju, prema Josipoviću, treba iskoristiti za jači angažman hrvatskog gospodarstva.