ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da će hrvatski BDP u ovoj godini pasti za 1,5 posto, dok za 2011. rast realnog BDP-a procjenjuje na 1,4 posto. Iz HNB-a pritom napominju kako su rizici ostvarenja gospodarskog rasta povezani u prvom redu s kretanjem inozemne potražnje, nepovoljnim uvjetima financiranja poduzeća i stanovništva te velikim financijskim potrebama države, s obzirom na potrebe za financiranjem proračunskog manjka i refinanciranje obveza. Dodaju kako Ministarstvo financija u idućoj godini planira brži rast inozemnog od domaćeg duga. Novca ima, uvjereni su u HNB-u, i država će očito moći refinancirati svoje obveze i zadovoljiti svoje financijske potrebe, ali to će vjerojatno biti po višoj cijeni. Na upit oko eventualne potrebe za MMF-om, iz HNB-a odgovaraju da i sami znamo što trebamo napraviti. Pitanje je nastaviti kao sada ili dovesti MMF i pridržavati se zadanih kriterija, a tko bi to radio u izbornoj godini, kažu u HNB-u. U središnjoj banci upozoravaju da je u protekle dvije godine ostvareno zamjetno pogoršanje manjka opće države. "Mjereno preko tzv. ukupnog fiskalnog salda, koji adekvatnije odražava financijske potrebe države, manjak opće države se utrostručio, s 2,1 posto BDP-a u 2008. na oko 6,0 posto BDP-a u 2010. godini", navode analitičari HNB-a u novoj publikaciji "Informacija o gospodarskim kretanjima i prognozama" i procjenjuju da bi manjak opće države u 2011. mogao iznositi 21,2 milijarde kuna, ili 6,2 posto projiciranog BDP-a.
ZAGREB - Uprava Sunčanog Hvara pozvala je danas na hitan dogovor dioničara o donošenju odluka za spas i očuvanje radnih mjesta te hvarske hotelska tvrtke. "S obzirom na krajnje ozbiljnu situaciju u najvećoj hvarskoj hotelskoj kući, te da nema nikakvih naznaka da će biti postignut dogovor među dva najveća dioničara, Orco property grupe i Hrvatskog fonda za privatizaciju, Uprava Sunčanog Hvara još jednom javno apelira na sve uključene strane da preuzmu odgovornost i bez odlaganja donesu zajedničku odluku u cilju opstanka tvrtke i očuvanja radnih mjesta", navodi se u priopćenju. U slučaju da Orco i HFP hitno ne postignu zajednički dogovor oko nužne provedbe plana restrukturiranja Sunčanog Hvara, koji bi formalno trebao biti potvrđen na Glavnoj skupštini 3. siječnja 2011., Sunčani Hvar će se naći u bezizlaznoj situaciji, neće biti u mogućnosti nastaviti s operativnim poslovanjem niti podmirivati svoje obveze, a 340 radnih mjesta biti će ugroženo, ističe Uprava te tvrtke. Upozoravaju kako Sunčani Hvar ima ozbiljnih problema s likvidnošću i ukoliko se hitno ne pristupi provedbi plana restrukturiranja može se očekivati najgori scenarij. Pozivaju HFP i Vladu da ne dopuste slom najveće i najvažnije hotelske tvrtke u Hvaru te da se aktivno uključe u rješavanje problema Sunčanog Hvara.
ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović primio je danas predstavnice radnica Kamenskog koje su ga došle izvijestiti o svojoj situaciji nakon pokretanja stečaja u toj nekad uspješnoj modnoj kući te o kaznenim prijavama koje su podnijele protiv članova bivše Uprave i Nadzornog odbora, koje smatraju krivcima za namjerno uništavanje tvornice. Radnice su zajedno s nekim civilnim udrugama 15. prosinca podnijele kaznene prijave Državnom odvjetništvu zbog nezakonitog pogodovanja vjerovnicima, jer je bivši direktor Antun Crlenjak uknjižio potraživanja sedam tvrtki koje su povezane s članovima Uprave i NO-a na nekretnine Kamenskog, mada su svi znali za pokretanje stečajnog postupka. Ako se ta uknjižba ne poništi, zaposleni neće imati iz čega naplatiti svoja potraživanja za neisplaćene plaće i otpremnine, a država neplaćene poreze i doprinose. Grupa ljudi koja je vodila Kamensko nije imala cilj uložiti u proizvodnju i radna mjesta, iako su dobili poticaje u iznosu od 7,5 milijuna kuna upravo za otvaranje radnih mjesta, rekla je novinarima radnica Danica Radošević prije sastanka s Predsjednikom.
ZAGREB - Hrvatska od 1. siječnja 2011. neće biti na listi korisnika Općeg sustava povlastica koji pružaju Sjedinjene Američke Države zemljama u razvoju, izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komore. Razlog ukidanja preferencijala za robe podrijetlom iz Hrvatske su podaci Međunarodnog monetarnog fonda prema kojima je Hrvatska prešla iz niskog i srednjeg dohodovnog razreda u viši. SAD se pri tome rukovodio kriterijima vrijednosti hrvatskog izvoza na američko tržiše, razvijenosti gospodarstva te udjela u ukupnom svjetskom izvozu, navode iz HGK. Pošto se radi o pogodnosti koje određene razvijene zemlje, među kojima je i SAD, pružaju zemljama u razvoju, povlastice iz tog sustava se daju zemljama korisnicama i o njima se ne pregovara, jer se povlašteni tretman ne temelji na uzajamnosti. Do sada je prilikom izvoza robe podrijetlom iz Hrvatske i korištenja tih povlastica robu pratila potvrda o podrijetlu ispostavljena od HGK kao ovlaštenog tijela. Od 1. siječnja 2011. za izvoz robe u SAD potrebno je ishoditi potvrdu o hrvatskom nepreferencijalnom podrijetlu koju također izdaje HGK, pojašnjavaju iz Hrvatske gospodarske komore.
ZAGREB - Trgovački lanac Konzum iz sastava koncerna Agrokor izvijestio je putem Zagrebačke burze da su u tijeku pregovori o sklapanju sporazuma u svrhu dugoročnog zakupa prodavaonica tvrtke Kerum iz Splita. Kako se navodi u priopćenju Konzuma objavljenom na Zagrebačkoj burzi, Kerum u svom sastavu ima 83 prodavaonice. U 2009. tvrtka Kerum je ostvarila promet veći od 1,15 milijardi kuna.
PULA - U pulskom brodogradilištu "Uljanik" danas je u more porinut jaružar "Niccolo Machiavelli", zadnji iz serije od četiri ugovorena jaružara na vlastiti pogon koje je Uljanik izgradio za luksemburšku kompaniju "Dredging and Maritime Management S.A.". Četvrti je jaružar sličan prethodnima koji služe za jaružanje odnosno kopanje i istodobno usisavanje nataloženog pijeska, krutog podmorja i stijena s morskog dna. Moći će raditi do 37 metara dubine mora i imat će mogućnost istodobnog rezanja i usisavanja materijala s morskog dna što je i posebnost Uljanikovih gradnji u odnosu da one koje su se dosad gradile u svijetu. Brod je dug 138,5, širok 26 i visok od 8,80 do 12,20 metara uz nosivost od 2.200 tona. "Uljanik" je ove godine ukupno isporučio četiri broda, položene su četiri kobilice, a u more je porinuto pet novogradnji čime je ispunjen proizvodni plan.
ZAGREB - Tijekom listopada u Hrvatskoj je nastavljen pad građevinskih aktivnosti, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o fizičkom obujmu građevinskih radova koji su bili za 14,9 posto manji nego u listopadu prošle godine. Listopad je devetnaesti mjesec zaredom u kojem su građevinski radovi pali na godišnjoj razini. Pad je bio izraženiji u lipnju kada su građevinski radovi pali za 17,2 posto i u srpnju kad su na godišnjoj razini smanjeni za 19,2 posto, dok su u kolovozu na godišnjoj razini pali za 11,7 posto, a u rujnu za 14,3 posto. U prvih deset mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine fizički obujam građevinskih radova, mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima, bio je manji za 16,7 posto.
ZAGREB - U mirnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi za nastavak blagog uspona indeksa danas je ponajviše zaslužan rast cijena dionica Ine i HT-a. Crobex indeks bio je oko 12,30 sati u plusu 0,7 posto, na 2.059 bodova, dok je Crobex10 ojačao 0,96 posto, na 1.122 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 27,8 milijun kuna, što je oko 6 milijuna više nego jučer u ovo doba. Dionicom Ine do 12,30 sati ostvareno je 15,5 milijuna kuna prometa, a cijena joj je skočila 3,8 posto, na 2.950 kuna, najvišu razinu od 1. kolovoza 2008. godine, kada je iznosila 2.900 kuna. Tijekom trgovanja dosegnula je i 2.963 kune. Milijunski promet zabilježen je još i dionicom HT-a, 7,3 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 1 posto, na 285 kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnu listu oslabila prema euru za 0,08 posto, na 7,390517 kuna po srednjem tečaju, dok je švicarski franak dosegnuo svoju novu rekordnu vrijednost približivši se 'psihološkoj' granici od šest kuna. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,916200 kuna, što je porast za 0,31 posto u odnosu na jučerašnju tečajnicu. U odnosu pak na tečajnicu HNB-a, koja je vrijedila prvog dana ove godine, tečaj franka na današnjoj tečajnoj listi središnje banke viši je za čak 20,2 posto. Vrijednost kune prema švicarskom franku određena je odnosom franka i eura na svjetskom tržištu. Brige oko dužničke krize u eurozoni investitore na međunarodnim tržištima valuta potiču na prodaje eura i traženje sigurnog utočišta u švicarskom franku koji se percipira kao sigurna valuta, posebice u uvjetima ponovne zabrinutosti o kretanjima u pojednim zemljama. Na današnjoj tečajnici HNB-a na vrijednosti je prema kuni dobio i američki dolar poskupjevši 0,41 posto, pa njegov srednji tečaj iznosi 5,641185 kuna.