Glavni državni revizor Igor Šoltes takve je nalaze ocijenio posljedicom "slabosti" u evidenciji zavoda o osiguranicima i umirovljenicima, nedostatka prave informatičke i programske opreme, ali i nepostojanjem prave interne provjere jer se jednom obračunati iznosi mirovina mogu promijeniti samo na žalbu umirovljenika, piše u srijedu ljubljanski dnevni list "Dnevnik".
Šoltes je za list rekao da je zavodu za mirovinsko osiguranje odredio da nedostatke moraju popraviti, ali se i racionalnije ponašati jer su u razdoblju od osam godina broj zaposlenih povećali za 24 posto, a troškovi rada zavoda više nego udvostručeni, iako je broj umirovljenih u tom periodu porastao samo za 15 posto.
Isto tako, državna revizija preporučila je da se ubuduće ljudima koji su pred odlaskom u mirovinu ubuduće šalju obavijesti o tome kakvu mirovinu mogu očekivati, zajedno sa što jednostavnijim pojašnjenjem kako je izračunata.
Prema nalazu revizora, do pogrešaka u izračunu mirovine najčešće dolazi zbog pogrešno izračunate osnove i pogrešnog usklađivanja prema inflaciji i prosječnim plaćama te nepravilnosti u obračunu beneficiranog staža.
Zbog pogrešaka u sustavu obavještavanja nisu rijetki slučajevi da se mirovine jedno vrijeme isplaćuju i nakon smrti osiguranika, pa je tako na kraju 2008. godine zavod za mirovinsko osiguranje imao 1,5 milijuna eura potraživanja prema "pokojnicima", odnosno njihovim obiteljima. Najviše pojedinačni dug prema zavodu koji se na taj način pripisao jednom osiguraniku iznosio je čak 25.273 eura, što znači da se mirovina umrloj osobi isplaćivala duže vrijeme.
U zavodu takve slučajeve tumače time što su podatke u umrlim osiguranicima, odnosno umirovljenicima, dobivali sa zakašnjenjem, a u nekim slučajevima ih nisu niti dobivali. Zato su nedavno uveli praksu po kojoj dva puta godišnje provjeravaju jesu li primatelji mirovina na životu iz središnjeg registra stanovništva.
Prema sadašnjim propisima potvrdu da su još na životu dužni su jednom godišnje slati samo korisnici slovenskih mirovina koji žive u inozemstvu.