Djelo Bartola Kašića (1575.-1650.), u obradi, izboru i transkripciji Darije Gabrić-Bagarić, predstavljeno je kao stožerno hrvatsko jezikoslovno-književno ostvarenje 17. stoljeća.
Urednik edicije Stjepan Damjanović istaknuo je kako je Kašićev prijevod Novoga zavjeta na dubrovačku štokavštinu početka 17. stoljeća za potrebe katoličke obnove najstariji cjeloviti hrvatski prijevod Biblije te ishodište za praćenje 400-godišnjeg razvoja hrvatske štokavštine, koja je poslužila kao temelj jezičnog standarda.
U novom Matičinu izdanju priređen je i transkribiran i izbor iz Kašićevih didaktičkih i katehetskih djela, lirike, filozofsko-teoloških djela, hagiografskih djela, a sadrži i tumač imena i rječnik.
"Bartol Kašić u tom je izdanju prikazan kao svestrani jezikoslovac, književnik i prevoditelj", usvrdila je priređivačica Darija Gabrić Bagarić, izrazivši nadu da će njezin rad poslužiti kao putokaz u daljnjem istraživanju Kašićeva djela.
Na susretu u Matici hrvatskoj okupilo se mnoštvo posjetitelja kojima je predsjednik te ustanove Igor Zidić održao uvodni prigodni govor. Osvrnuvši se na društvene aktualnosti, pozvao je hrvatsku javnost na pružanje otpora zlu, korupciji i medijskom pesimizmu.
"Mislim da Hrvatska ipak nije dno dna kako nas mediji pokušavaju prikazati", izjavio je Zidić, ocijenivši da je pohlepa bogatih generator zla u cijelom suvremenom svijetu, a ne samo kod nas. Rekao je da je nesuprotstavljanje zlu jednako kobno kao i činjenje zla. Opstanak hrvatskog naroda ovisi o našoj spremnosti i snazi da se suprotstavimo zlu, napomenuo je predsjednik Matice hrvatske.