Među najvažnijim projektima realiziranim tijekom ove godine predsjednik Uprave Plinacroa Jerko Jelić Balta izdvojio je povezivanje hrvatskog i mađarskog plinovodnog sustava, završetak gradnje plinovoda Vodnjan - Umag i druge faze plinovoda Bosiljevo - Split od Josipdola do Gospića.
Od projekata u planu u Plinacrou izdvajaju gradnju plinovoda Kukuljanovo - Omišalj koji bi mogao biti važan zbog planova Plinacroa za ulazak na tržište ukapljenog prirodnog plina u okviru kojih se, prema riječima direktora Plinacroova Sektora razvoja Gorana Frančića, razmatra mogućnost gradnje uređaja za prihvat LNG brodova u Omišlju na Krku.
Riječ je o alternativi LNG terminalu, a gradile bi se instalacije za priključenje LNG brodova za uplinjavanje na plinski transportni sustav. Prednosti takvog rješenja su manja investicija, kraći rokovi izgradnje i premoštenje razdoblja do izgradnje i puštanja u rad velikog LNG terminala, kazao je Frančić koji je napomenuo i kako je konzorcij Adria LNG zatvorio ured u Zagrebu.
Projekt tzv. mini LNG-a predstavljen je Ministarstvu gospodarstva koje je dalo odobrenje za njegov razvoj. Ukupna ulaganja procjenjuju se na 50 milijuna eura, a gradnja bi trajala dvije godine.
Frančić je izvijestio i o pripremama Plinacroa za moguće nove interkonekcije prema Srbiji, Sloveniji, Italiji i Bosni i Hercegovini.
Plinacro sudjeluje i u aktivnostima oko definiranja hrvatske pozicije u plinovodu Južni tok kao i u razvoju plinskog koridora Jadran - Baltik i jadransko - jonskog pravca, rekao je Frančić.
Na pitanje utječe li nedavno otkazivanje uvoza ruskog plina na mogućnost prolaska Južnog toka kroz Hrvatsku, čelnici Plinacroa odgovorili su da je u tijeku rad na studiji izvodivost prolaska Južnog toka kroz Hrvatsku, a da će zadnju riječ ipak imati Rusi odnosno Gazprom.
Među projektima završenim ove godine u Plinacrou posebno ističu završetak interkonekcije s Mađarskom što je, kako je naglasio direktor Sektora investicija Plinacroa Dubravko Kamenečki, prvi spoj hrvatskog i inozemnog plinovoda nakon 33 godine.
Plinacro je već dobio uporabne dozvole za obje, ukupno 80 kilometara dugačke dionice plinovoda koji čine hrvatsku stranu interkonekcije - magistralni plinovod Slobodnica - Donji Miholjac i međunarodni plinovod Dravaszerdahely - Donji Miholjac, a puštanje u rad planirano je za početak 2011. godine.
Ove je godine završen i plinovod Vodnjan - Umag i u rujnu su priključeni prvi potrošači, dok su na plinovodnom sustavu Like i Dalmacije završeni radovi na dionici plinovoda od Josipdola do Gospića i za nju se očekuje ishođenje uporabne dozvole, rekao je Kamenečki.
Investicije u plinovodni sustav Like i Dalmacije bit će najznačajnije u idućoj godini. U tijeku je gradnja dionice od Gospića do Benkovca s planiranim završetkom za ožujak 2011. godine, dok se završetak dionice od Benkovca do Splita planira za lipanj 2012. godine, ističu u Plinacrou.