"Time je Republika Hrvatska, nakon 33 godine i prvi put od svog osamostaljenja, osigurala novi pravac dobave prirodnog plina", ističu iz Plinacroa.
Ishođenim uporabnim dozvolama za hrvatske dionice interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Mađarske (magistralni plinovod Slobodnica-Donji Miholjac i međunarodni plinovod Dravaszerdahely-Donji Miholjac), Plinacro je ispunio sve obveze koje su proizlazile iz međudržavnog ugovora o interkonekciji plinskih transportnih sustava, koji su potpisale vlade Hrvatske i Mađarske te je 75-barski plinski sustav Republike Hrvatske potpuno spreman za prihvat plina iz novoga međunarodnog dobavnog pravca, navodi se u priopćenju.
Interkonekcijski plinovod Hrvatska-Mađarska sastavni je i najvažniji projekt Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Hrvatske do 2011. godine, čiji je nositelj i investitor provedbe operator plinskoga transportnog sustava Hrvatske tvrtka Plinacro d.o.o. u stopostotnom državnom vlasništvu.
Projekt na hrvatskoj strani uključuje izgradnju plinovoda Slobodnica-Donji Miholjac i Donji Miholjac-Dravaszerdahely ukupne duljine 80,5 kilometara, a na mađarskoj strani plinovode Dravaszerdahely-Bata-Városfold ukupne duljine 210 kilometara.
Kapacitet plinovoda je 6,5 milijardi prostornih metara godišnje s mogućnošću protoka plina u oba smjera.
Ukupna vrijednost projekta kompletne izgradnje interkonekcijskog plinovoda procijenjena je na 395 milijuna eura, od kojih je na hrvatskoj strani, Plinacro investitor radova čija vrijednost iznosi 75 milijuna eura.
Iz Plinacroa realizaciju projekta interkonekcijskog plinovoda između mađarskog Városfolda i Slobodnice u Hrvatskoj ocijenjuju "povijesnim trenutkom za energetsku budućnost naše zemlje" budući da je Hrvatska time osigurala novi pravac dobave prirodnog plina.
Naime, do realizacije tog projekta uvoz prirodnog plina u Hrvatsku bio je moguć jedino putem međudržavnoga plinovoda Rogatec-Zagreb koji je u rad pušten 1978. godine.
Dovršetkom ovog projekta Hrvatska, uz novi pravac dobave prirodnog plina i iskorištenje najvažnijeg dijela plinske infrastrukture, tu interkonekciju, uključujući i skladišne kapacitete, može iskoristiti i za povezivanje na potencijalno realizirane velike međunarodne plinovodne projekte. Istodobno, ta će interkonekcija, a posebice nakon izgradnje LNG terminala, omogućiti Mađarskoj i Europskoj uniji opskrbu plinom u obrnutom smjeru, iz Hrvatske prema Mađarskoj. Upravo stoga, Europska je komisija uvrstila interkonekcijski plinovod Hrvatska–Mađarska u strateški važne energetske projekte, ističu iz Plinacroa.