"Ovo je prvi centar u Slavoniji, a osnovan je s puno razloga, od kojih su najvažnija dva – Vinkovci su u centru najljepših europskih šuma, kako Spačve sa 40.000 hektara šumskog kompleksa hrasta lužnjaka, tako i ritskih šuma topola i vrba uz Dunav. Također, Vinkovci su i najstarije europsko naselje s 8000 godina kontinuirana življenja, dakle s bogatom arheološkom, povijesnom, umjetničkom i drugom baštinom", rekao je akademik Matić, dodajući da su upravo šumarstvo te književno-umjetnička i druga tradicija okosnice znanstveno-istraživačkoga i nakladničkog rada vinkovačkog centra.
Podsjetio je da je akt o osnivanju vinkovačkog centra 23. siječnja 1969. godine potpisao predsjednik tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU), akademik Grga Novak te da je u dosadašnjem radu centar objavio 41 reprezentativnu knjigu i na stotine znanstvenih radova.
Predsjednik HAZU-a akademik Milan Moguš rekao je da HAZU nastoji osnovati svoje centre izvan glavnoga grada, a dosad ih je osnovano četrnaest.
"Za sve centre vrijede znanstveni i radni kriteriji kao i za sam HAZU", rekao je akademik Moguš i ocijenio da iza vinkovačkog Centra za znanstveni rad HAZU-a stoji "bogata reputacija i bogata bibliografija".
Akademik Dubravko Jelčić predstavio je najnovija izdanja vinkovačkog centra - spomenicu "40 godina Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima", knjigu upraviteljice vinkovačkog centra Anice Bilić "Zapostavljena književna baština" i zbornik radova Igora Anića "Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima".