Sredinom lipnja Sabor je četvrti put promijenio hrvatski Ustav. Radi članstva u EU ublaženi su uvjeti za donošenje referendumske odluke o pristupu Hrvatske EU-u, za što će, umjesto sadašnje natpolovične većine svih upisanih birača, ubuduće biti dovoljna većina birača koji pristupe referendumu. Jednaka većina traži se i za donošenje drugih referendumskih odluka. Zastupnici su naknadno odlučili i da će se referendum o ulasku Hrvatske u EU provesti nakon potpisivanja ugovora o pristupanju Uniji, i to u roku od 30 dana od dana potpisivanja pristupnog ugovora.
Ustavom je onemogućena zastara za kaznena djela ratnog profiterstva te privatizacijskog kriminala, a hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj na izborima će ubuduće glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemljama u kojima imaju prebivalište. Birat će fiksno tri zastupnika u Saboru, bez obzira na to koliko ih se odazove na izbore.
Ustavni suci će se, umjesto natpolovičnom, birati dvotrećinskom većinom svih zastupnika u Hrvatskom saboru, a prijelazu hrvatskih vojnika izvan hrvatskih granica Sabor će, umjesto dvotrećinskom, ubuduće odlučivati natpolovičnom većinom svih zastupnika i uz suglasnost predsjednika države.
U Preambulu Ustava uvrštene su sve 22 nacionalne manjine, a izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina pripadnicima manjina koje u ukupnom stanovništvu sudjeluju s manje od 1,5 posto, uz opće biračko, Sabor je dao i dopunsko pravo glasa. Manjini koja je u stanovništvu zastupljena s više od 1,5 posto, dakle srpskoj, zajamčena su najmanje tri mandata.
U tom je smislu izmijenjen i Izborni zakon, kojim je, ipak, propisano da se u slučaju kada kandidacijske liste srpske manjine nisu dobile tri zastupnička mjesta u Saboru na temelju utvrđenih rezultata izbora, zastupnička mjesta do zajamčenog broja određuju na temelju ukupnog broja glasova pojedine kandidacijske liste u svim izbornim jedinicama. Zajamčena zastupnička mjesta osvaja ona kandidacijska lista srpske nacionalne manjine koja je ostvarila najveći broj glasova. Ta je zakonska odredba izazvala žestoke reakcije SDP-a, koji je SDSS optužio da je političkom trgovinom s HDZ-om nezakonito sebe proglasio jedinim parlamentarnim predstavnikom Srba u Hrvatskoj.
Krajem listopada Sabor je izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju, po kojemu će žene od 2030. u starosnu mirovinu odlaziti isto kao i muškarci, s navršenih 65 godina života. Određena je i penalizacija za prijevremeni odlazak u mirovinu u rasponu od 0,34 posto do 0,15 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, a ukupno bi to bilo najviše od 9 do 20 posto za pet godina ranijeg umirovljenja.
Državni proračun za iduću godinu Sabor je prvi put donio prije prosinca, 23. studenoga, i to natpolovičnom većinom kako predviđa promijenjeni Ustav. Proračunom su prihodi predviđeni u iznosu od 107,4 milijardi kuna, a rashodi od 122,3 milijarde kuna, uz deficit od 14,9 milijardi ili 4,3 posto BDP-a. Vladajući su proračun nazivali jedinom solucijom za izlazak iz krize, a oporba potpuno oprečno, da Hrvatsku gura još dublje u krizu. Izglasavanje proračuna obilježilo je i do sada najmanje podnesenih amandmana, njih tek 30-ak.
Uz proračun, Sabor je donio Zakon o fiskalnoj odgovornosti, po kojemu će s početkom 2011. čelnici proračunskih ili izvanproračunskih korisnika te lokalnih jedinica, utvrdi li se da su prekoračili proračunski okvir, podnositi mandate na raspolaganje. Donesen je i Zakon o odgodi usklađivanja mirovina u idućoj godini, po kojemu se ni 2011. mirovine neće usklađivati s rastom plaća i potrošačkih cijena.
Krajem kolovoza Sabor je izglasao i rebalans ovogodišnjeg proračuna, a tada je odlučio i da se rashodovna strana proračuna za 2011. i 2012. neće povećavati u odnosu na razinu ovogodišnjih rashoda.
U ovoj godini ukinute su obje stope tzv. kriznog poreza - ona niža od 2 posto, za primanja od tri do šest tisuća kuna, ukinuta je 1. srpnja, a ona viša od 4 posto, za primitke iznad šest tisuća kuna, ukinuta je 1. studenoga. Odlukom Sabora, od 1. srpnja za 10 posto su smanjene tzv. povlaštene mirovine, odnosno one veće od 3500 kuna.
Izglasan je i Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, koji predviđa da će se sudskom odlukom, kojom se utvrđuje krivnja, utvrđivati i kolika je imovinska korist nezakonito ostvarena, a kada odluka postane pravomoćna te stvari (nekretnine i pokretnine) postaju vlasništvo Republike Hrvatske. Donesen je i Zakon o upravljanju državnom imovinom kao osnovna pretpostavka za utvrđivanje registra državne imovine.
Sabor je odlučio i da će Hrvatska iduće dvije godine u mirovnu operaciju u Afganistanu (ISAF) slati do 350 pripadnika svojih Oružanih snaga, 30 više nego do sada.
Nakon gotovo 15 sati rasprave, Sabor je 29. listopada većinom glasova odbio SDP-ovu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja premijerki Jadranki Kosor. Taj je prijedlog u saborsku proceduru upućen na temelju prikupljenih potpisa 58 zastupnika iz SDP-a, HNS-a, IDS-a, HSU-a, HSP-a i Hrvatskih laburista, koji su premijerku smatrali odgovornom za sve lošiju gospodarsku situaciju, neprovođenje reformi, te gubitak vjerodostojnosti pred građanima zbog brojnih afera i unutarnjih sukoba u HDZ-u. No, povjerenje premijerki izglasalo je 79 zastupnika vladajuće koalicije, odbacujući oporbene kritike i ističući premijerkine napore na gospodarskom oporavku Hrvatske.
Cjelodnevnu je, pak, raspravu obilježio istup HDZ-ovog potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa, koji je u sabornici izjavio kako bi Ustavni sud trebao razmotriti ustavnost rada i eventualnu zabranu SDP-a, što je izazvalo burne prosvjede SDP-ovaca, a da je Šeks tom izjavom pretjerao smatrali su i njegovi stranački kolege. Iako je oporba inzistirala na Šeksovoj isprici, on im je poručio kako mu tako nešto ne pada na pamet, već da se SDP-ovci, posebno oni koji učestalo za vrh HDZ-a govore kao o kriminalnoj organizaciji, trebaju ispričati HDZ-u.
Iako su se usuglasili u odluci o osnivanju saborskog istražnog povjerenstva za privatizaciju Ine, HDZ-ovi i SDP-ovi zastupnici imali su potpuno oprečne stavove o tom privatizacijskom procesu - oni vladajući su kao zaključak povjerenstva, a što je i izglasao Sabor, naveli da je sporna prva privatizacija iz 2003., dok su oporbeni, koji su podnijeli izdvojeno mišljenje, spornima ocijenili ugovore s MOL-om iz vremena HDZ-ove vlasti.
Političku buru tada su podigli bivši predsjednik i potpredsjednik vlade, Ivo Sanader i Damir Polančec, koji su na sjednicama istražnog povjerenstva isticali kako je svim ugovorima između Ine i MOL-a prethodilo detaljno usuglašavanje u vrhu vlade i HDZ-a, što su iz Banskih dvora i stranke odbacivali, poručujući da su bili dovedeni pred gotov čin.
Nedugo nakon svjedočenja pred povjerenstvom, Sanader je najavio aktiviranje zastupničkog mandata, što je u djelo proveo 22. listopada i objasnio da ga je na povratak u politiku "natjerao nevjerojatan nedemokratski razvoj događaja".
Njegov povratak u Sabor obilježilo je protivljenje njegovih bivših stranačkih kolega da u sabornici sjedi u klupama predviđenima za HDZ, pa je Sanader po dolasku u sabornicu u kratkom vremenu promijenio čak četiri mjesta, da bi konačno zasjeo između zastupnika HDZ-a i HDSSB-a.
Odmah po povratku, a s obzirom na učestale medijske napise u kojima ga se dovodilo u vezu s brojnim aferama, Sanader je počeo optuživati vrh HDZ-a, posebno predsjednicu Kosor i Šeksa, da protiv njega pripremaju politički montirani proces, što su iz HDZ-a odlučno odbacivali, te isticali da je borba protiv korupcije započela i razmahala se upravo Sanaderovim odlaskom iz politike.
Nakon nepunih mjesec i pol dana od aktiviranja zastupničkog mandata, Sabor je Sanaderu 9. prosinca skinuo zastupnički imunitet, odobrivši zahtjev Državnog odvjetništva za njegovim uhićenjem i pritvaranjem zbog kaznenih djela udruživanja radi počinjenja kaznenih djela te zlouporabe položaja i ovlasti. Kako je istoga dana napustio Hrvatsku, MUP je dan poslije za njim raspisao tjeralicu po kojoj je i uhićen u Austriji te pritvoren u salzburškom zatvoru u kojemu čeka rasplet procedure oko hrvatskog zahtjeva za izručenjem.
Zastupnički je mandat aktivirala i bivša potpredsjednica vlade i državna tajnica Bianca Matković, dok je bivši HDZ-ov rizničar Mladen Barišić, protiv kojega pravosuđe, kao i protiv Sanadera, vodi istragu u aferi Fimi media, aktivirao i odmah zamrznuo mandat.
U Sabor se, također s dužnosti potpredsjednice vlade, vratila Đurđa Adlešič, i to kao nezavisna zastupnica, a tomu je prethodio sporazum o potpori vladi koji su potpisali HSLS-ovci Ivan Čehok i Antun Korušec, koji su potom napustili, odnosno izbačeni su iz HSLS-a, pa je ta stranka prvi put ostala bez parlamentarnog statusa.
U Saboru su, pak, počele djelovati dvije nove stranke, Hrvatski laburisti koje predstavlja bivši nezavisni zastupnik Dragutin Lesar, i Hrvatski socijaldemokrati, koje zastupa bivši SDP-ovac Ivica Pančić.
Pred saborskim je zastupnicima u srpnju kao novi ministar pravosuđa prisegnuo HDZ-ovac Dražen Bošnjaković i na ministarskoj dužnosti zamijenio Ivana Šimonovića, koji je otišao na funkciju pomoćnika glavnog tajnika UN-a.
Sabor je Ustavnom sudu prepustio odluku o raspisivanju referenduma o vladinom prijedlogu Zakona o radu (ZOR), kojega su temeljem potpisa 717.149 građana, koliko ih je proglašeno valjanima, inicirale sindikalne središnjice. Ustavni je sud odlučio kako nema obveze za raspisivanje referenduma, budući da je vlada početkom rujna sporne zakonske izmjene povukla iz procedure.
Sabor, odnosno njegov predsjednik Luka Bebić, dobio je i svoju prvu glasnogovornicu, Marinu Buntić Juričić.