Građane bi se na referendumu pitalo jesu li za to da stupi na snagu novi zakon o invalidskom i mirovinskom osiguranju, po kojemu bi ubuduće za odlazak u redovitu mirovinu trebalo raditi tri godine duže nego do sada. Parlament je u utorak taj zakon prihvatio, no sindikati tvrde da je novi sustav "nepravedan prema radnicima i umirovljenicima", i da "vodi u siromaštvo" pa ga pokušavaju osporiti na tzv. naknadnom zakonodavnom referendumu.
Ako ustavni sud, kojega vlada može pitati za mišljenje o tome, ne nađe osnove da referendumski rezultat može uzrokovati protuustavne posljedice ili "nenadoknadive štete" za državu i ako u roku od pet tjedana inicijatori prikupe potrebnih 40.000 potpisa, parlament će o mirovinskoj reformi morati raspisati referendum kojim bi reforma, ovisno o rezultatu glasovanja, mogla biti odbačena.
Ista sudbina prijeti i već prihvaćenu zakonu o honorarnom radu koji je propisao izdvajanje doprinosa i većih poreza na povremeni rad za studente, nezaposlene i umirovljenike, no studentska organizacija još nije prikupila dostatan broj potpisa za raspisivanje referenduma.
Slovenci su u 2010. izišli na dva referenduma. Na prvom, u početku lipnja, tijesnom je većinom poduprta ratifikacija arbitražnog sporazuma s Hrvatskom. Na referendum o sporazumu koji je osporavala oporba i za koji je vlada premijera Boruta Pahora utrošila mnogo energije izišao je znatan postotak birača (43 posto), pri čemu je na poziv vlade 51,48 posto glasovalo za, a 48,52 protiv, na poziv oporbe.
Protekle je nedjelje međutim Pahorova vlada uvjerljivo izgubila referendum o javnom RTV-servisu na koji je izišlo samo 15 posto birača, ali ih se gotovo 70 posto usprotivilo preustroju javne televizije i radija te stalo na stranu oporbe koja je bila protiv promjena.
Premijer Borut Pahor priznao je referendumski rezultat, ali je upozorio da oporba često politički zlorabi referendume ocijenivši da oni znače "poraz politike" ako na njih iziđe premalo birača koji se ne žele baviti stvarima o kojima je parlament već odlučio, osobito ako su posrijedi pitanja koja nemaju "bitnu nacionalnu važnost". Nekolicina zastupnika Pahorove koalicije najavila je zbog toga zakonski prijedlog po kojemu bi sazivanje referenduma u Sloveniji ubuduće bilo teže.
Po sadašnjem rješenju, raspisivanje referenduma je obvezno ako njegovi pokretači u propisanu roku od pet tjedana prikupe 40.000 potpisa ili pak ako svoje potpise uloži 30 zastupnika, što je trećina punog sastava parlamenta.
Najveća oporbena stranka, koju vodi bivši premijer Janez Janša, upozorila je vladajuću koaliciju da i ne pomišlja na promjene kojima bi ograničila snagu referendumskih oporbenih inicijativa. Umjesto toga Slovenska demokratska stranka (SDS) predlaže naprotiv da se svi referendumi održavaju na isti dan u godini, što bi smanjilo troškove održavanja. O "referendumskom danu", kad bi se moglo glasovati o više referendumskih pitanja ili zakona koji se pokušavaju osporiti ili potvrditi, trebalo bi postići konsenzus svih stranaka, predložio je Janša.
Klasičan referendum u Sloveniji stoji oko četiri milijuna eura, u što nisu uračunani troškovi stranaka za medijsku i drugu kampanju uoči odlučivanja, pa je i to često podastiran argument onih koji se boje da bi oporbena "referendumska groznica" iduće godine mogla blokirati premijera Boruta Pahora u donošenju i primjeni zakona potrebnih za izlazak iz krize. Jer, uz mirovinsku najavljuje još i neke druge zakonske reforme, poput reforme tržišta rada, javnog zdravstva, te poljoprivrede.