ZAGREB - Dionicom Ine, odmah po nastavku trgovanja, danas se na Zagrebačkoj burzi počelo trgovati po cijeni od 2.830 kuna što je 64,43 posto viša cijena nego zadnji dan trgovanja prije suspenzije, 2. prosinca ove godine, te 30 kuna, ili oko 1,1 posto viša cijena od cijene koju je ponudio MOL za kupnju dionica od malih dioničara. Dionicom Ine nije se trgovalo, po nalogu Hanfe, od 3. prosinca, nakon što je mađarski Mol najavio ponudu za kupnju dionica Ine od malih i institucionalnih ulagača po cijeni od 2.800 kuna, a Hanfa je jučer donijela rješenje kojim se od danas, 14. prosinca, dopušta daljnje trgovanje dionicom Ine na Zagrebačkoj burzi. Trgovanje dionicom Ine jutros je, od 9 do 11 sati, nastavljeno po modalitetu predotvaranja, a kontinuirana trgovina nastavljena je od 11 sati bez limita. U oko tri i pol sata, do 14,30 sati, na Burzi je protrgovano oko 46.500 dionica Ine, njima se trguje po cijeni od 2.830 kuna i do sada je tom dionicom ostvareno oko 131,6 milijuna kuna prometa. Početak trgovanja dionicom Ine odrazio se i na kretanje dioničkih indeksa i Crobex je oko 14,30 sati u plusu za 8,53 posto, na 2.054 boda. Još veći rast, za 11,89 posto, bilježi specijalizirani indeks Crobex10 koji je oko 14,30 sati na oko 1.120 bodova.
ZAGREB - Ukoliko se na sastanku s mljekarama u Ministarstvu poljoprivrede, najavljenom za petak, ne postigne dogovor oko otkupne cijene mlijeka proizvođači su spremni na obustavu isporuke mlijeka prema svim prerađivačima, izjavio je danas predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Igor Rešetar. Spremni smo sačekati sastanak s ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem u petak, kazao je Rešetar podsjećajući kako su proizvođači ranije dali rok mljekarama do srijede, 15. prosinca, da se očituju o zahtjevima za povećanjem otkupne cijene mlijeka sa 2,40 na 3,00 kune po litri. No na inzistiranje ministra, koji zbog obaveza nije u mogućnosti održati sastanak sutra, prihvatili su da se sastanak održi u petak, kazao je Rešetar. Ponavlja da su proizvođači, ako mljekare ne prihvate njihove zahtjeve za povećanjem cijene, spremni na drastične mjere, odnosno na obustavu isporuke mlijeka. Rešetar ističe kako cijenu mlijeka treba mijenjati, to jest prilagodit uvjetima proizvodnje mlijeka jer su troškovi proizvodnje porasli. I najveći proizvođači bilježe gubitke jer su troškovi porasli 18 posto, kazao je.
ZAGREB - Iz Gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar danas su priopćili kako im je povećanje otkupne cijene mlijeka neprihvatljivo te kako će svaka mljekara sa svojim kooperantima dogovarati uvjete suradnje i donijeti akcijski plan za povećanje proizvodnje mlijeka na vlastitom otkupnom području. Time iz Croatiastočara u ime hrvatskih mljekara odgovaraju na zahtjeve za povećanje zaštitne cijene mlijeka s aktualnih 2,40 kuna na 3,00 kune po litri koje su istaknule udruga proizvođača mlijeka, koje prijete prestankom isporuka mlijeka ukoliko ne dođe do tog povećanja. Traženo povećanje osnovne cijene mlijeka za 10 posto te izmjena parametara za formiranje cijene mlijeka s 4,2 posto mliječne masti i 3,4 posto bjelančevina na 3,7 posto mliječne masti i 3,2 posto bjelančevina podrazumijeva povećanje otkupne cijene mlijeka za 20,5 posto, a ne za 10 posto kako to navode proizvođači, ističu u Croatiastočaru. Ponavljaju kako mljekare nisu u mogućnosti prihvatiti povećanje otkupne cijene mlijeka iz više razloga. Naime, otkupne cijene mlijeka su tijekom 2010. bilježile trend rasta, u studenom i prosincu za 20 posto su veća nego u istom razdoblju lani, a otkupne cijene mlijeka u Hrvatskoj veće su pet posto u odnosu na europske.
ZAGREB - Hrvatska mora imati čvrstu strategiju regionalnog razvoja kako bi bila spremna za povlačenje sredstava iz strukturnog i kohezijskih fondova Europske unije nakon priključenja, a zadatak je vlade o tome senzibilizirati hrvatsku javnost i sve one kojih se to tiče, izjavio je danas potpredsjednik vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić."Činjenica da će u idućoj EU financijskoj perspektivi 2014.-2020. regionalni razvoj po prvi put u svojem postotnom iznosu nadmašiti poljoprivredu, te da će na njega otpadati više od polovice ukupnog EU proračuna, pokazuje koliku važnost Europska unija pripisuje regionalnom razvoju", kazao je Pankretić na okruglom stolu "Utjecaj procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i europskih fondova na regionalni razvoj Hrvatske" kojeg je organiziralo Hrvatsko društvo lobista. "Mi smo dosad već pripremili 36 projekata čija vrijednost triput nadmašuje sredstva koja će nam biti na raspolaganju, a kojih bi Hrvatska nakon priključenja na raspolaganju trebala imati 330 milijuna eura", rekao je Pankretić. Predsjednik HDL-a Mate Granić smatra da je za uspješno zaključenje pretpristupnih pregovora te pravovremeno potpisivanje pristupnog sporazuma i provedbu referenduma o priključenju, ključna topostotna odlučnost hrvatske vlade po pitanju privatizacije brodogradilišta.
ZAGREB - Nepopularne mjere za izlazak iz krize prihvatilo bi 57 posto od 1.442 sudionika ankete koju je krajem studenog i početkom prosinca proveo portal MojPosao. Ti ispitanici spremni su podržati mjere koje bi bile dosljedne i sveobuhvatne, pod uvjetom da jamče opstojnost socijalnog sustava i da su prilagođene stvarnim mogućnostima države, kaže se u priopćenju portala. U istoj anketi prošle godine na nepopularne mjere tj. smanjenje zdravstvenih i mirovinskih beneficija, otpuštanje viškova u javnim službama, ograničavanje rasta i smanjivanje plaća, ukidanje besplatnih udžbenika i slično, bilo je spremno 5 posto ispitanika manje. Ove su godine ispitanici pokazali veću odlučnost no lani, pa ih je 41 posto spremno prihvatiti sve mjere, dok ih je prošle godine bilo 35 posto. Obrazlažu to željom da njihovoj djeci za 10 godina bude bolje i poručuju nadležnima: "Neka se već jednom počne". Smatraju da javna potrošnja "ubija" razvoj zemlje, a njeno smanjenje dovelo bi do izlaska iz krize kroz preusmjeravanje sredstava u razvoj.
ZAGREB - Prva procjena rasta BDP-a za treće tromjesečje 2010. je 0,2 posto na međugodišnjoj razini, desezonirani podaci u odnosu na drugo tromjesečje također upućuju na kraj recesije u Hrvatskoj, međutim, za sada dostupni podaci za četvrto tromjesečje govore o prilično krhkom oporavku, dok se u 2011. očekuje rast od 1,6 posto, očekivanja su za Hrvatsku koja se iznose u novim kvartalnim makroekonomskim prognozama Grupe UniCredit za zemlje srednje i istočne Europe. Očekivanja za 2011. vrte se gotovo isključivo oko išćekivanja završetka pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u EU, rekao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja u povodu objavljivanja UniCreditove CEE Quarterly publikacije za prvo tromjesečje 2011. Ukazujući na krhki oporavak napominje da je pad industrijske proizvodnje u tradicionalno jakom listopadu bio veći od očekivanja. U 2011. očekujemo slabi oporavak domaće potražnje i ostajemo pri prognozi rasta od 1,6 posto, kaže Šaravanja. Prognoza za inflaciju u 2011. ostaje 2,3 posto.
ZAGREB - Tijekom listopada u Hrvatskoj je izdano 860 odobrenja za građenje, što je za 22,8 posto manje u odnosu na listopad prošle godine i za 6 posto manje nego u ovogodišnjem rujnu kad je izdano 915 odobrenja, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je u prvih deset mjeseci ove godine izdano 8.291 odobrenje za građenje, što je u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem pad za 14,3 posto. Vrijednost građevinskih radova prema odobrenjima izdanim u prvih deset mjeseci ove godine iznosi 23,56 milijardi kuna i na godišnjoj je razini pala za 13,5 posto. Prema odobrenjima za građenje izdanim u prvih deset mjeseci 2010. godine predviđena je izgradnja 10.973 stana, 18,7 posto manje nego u prvih deset mjeseci prošle godine.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,12 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, pa je srednji tečaj eura ponovno iznad 7,4 kune. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, 15. prosinca, iznosi 7,402557 kuna, a zadnji je put srednji tečaj eura iznad 7,4 kune bio na tečajnoj listi od 3. prosinca. Na vrijednosti je prema kuni dobio danas i švicarski franak, ojačavši 0,26 posto, na 5,712731 kunu. Srednji tečaj franka iznad 5,7 kuna zabilježen je na tečajnici središnje banke utvrđenjoj 30. studenog. Na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a kuna je ojačala prema američkom dolaru, za 1,62 posto, na 5,500488 kuna, a ojačala je i prema britanskoj funti, za 0,86 posto, na 8,722230 kuna.