U depeši od 26. siječnja 2010., američki veleposlanik James Foley izvješćuje State Department o istrazi za korupciju protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i vodećih vladinih dužnosnika, koje naziva "nedodirljivima".
On navodi kako je državni odvjetnik Mladen Bajić, na nizu sastanaka sredinom siječnja, dužnosniku veleposlanstva Poloffu opisao više postojećih istraga za korupciju koje "imaju za cilj bivšeg premijera Sanadera, sadašnje i bivše ministre, te gotovo sve velike tvrtke u državnom vlasništvu". Foley ističe da državno odvjetništvo ima najmanje jedan slučaj, vezan uz ilegalno posredovanje Sanadera između austrijske Hypo banke i njegovih prijatelja, koji može rezultirati njegovom optužnicom.
U depeši od 12. veljače 2010., veleposlanik Foley izvješćuje o aferi Podravka i "Operaciji začin", koja je rezultirala uhićenjem većine članova njezine uprave te istragom protiv tadašnjeg ministra gospodarstva i potpredsjednika vlade Damira Polančeca.
U depeši od 30. studenoga 2009., veleposlanik Foley izvješćuje o naporima hrvatske Vlade u suradnji s Haaškim sudom (ICTY), poglavito oko napora u pronalaženju topničkih dnevnika iz operacije Oluja ili utvrđivanju što se s njima dogodilo.
Foley ocjenuje da su ti napori hrvatske Vlade poduzeti "u dobroj vjeri", te ističe kako je vladina Radna skupina u izvješću ICTY-u 9. studenoga 2009. precizirala da su "od 23 tražena dnevnika, predana tri i skica četvrtoga, četiri nisu nikada sačinjena, sedam ih je uništeno, a osam ih nije pronađeno".
Foley ističe da je glavni haaški tužitelj Serge "Brammertz nespreman priznati punu suradnju Hrvatske", te da mu je britanski veleposlanik Blunt tjedna prije toga rekao da "neki ključni dužnosnici u Londonu smatraju da se Hrvatska praktično nije promijenila od razdoblja Franje Tuđmana, te da su skloni ocijeniti da je hrvatska Vlada surađuje s ICTY-em u lošoj vjeri".
U četvrtoj povjerljivoj depeši, također od 30. studenoga 2009., James Foley izražava uvjerenje da "pristup koji je donijela premijerka Jadranka Kosor prema navodno korumpiranim članovima HDZ-a jača političku volju za borbu protiv korupcije na svim razinama u Vladi Republike Hrvatske i gospodarstvu".
On ocjenjuje da je USKOK do njezina dolaska na čelo Vlade, otvarao istrage samo protiv dužnosnika srednjeg ranga, ali da je od ljeta 2009. počeo istraživati neke "ključne igrače", kao što su čelnici HEP-a i Podravke.
Foley ocjenjue kako je to potencijalno početak prijelomnog trenutka u Hrvatskoj, koji je "omogućila neočekivana čelnica čija si stranka trenutačno ne može priuštiti da se raziđe s njom".