Na cjelodnevnom seminaru Ureda za nacionalne manjine Vlade RH i Savjeta za nacionalne manjine sudjeluju predstavnici nacionalnih manjina i nadležnih tijela zaduženih za provedbu Konvencije, a popodne će sudionici u četiri radne skupine obraditi područja obrazovanja i medija, pitanja sudjelovanja nacionalnih manjina u procesu odlučivanja, ostvarivanja kulturne autonomije te povratka i stambenog zbrinjavanja.
Branko Sočanac, predstojnik vladinog Ureda za nacionalne manjine ustvrdio je da je napredak vidljiv iz godine u godinu iz redovitih godišnjih izvješća Vlade Hrvatskome saboru, dok je iz proračuna za različite namjene i aktivnosti u protekloj godini bilo osigurano oko 157 milijuna kuna. Ured redovito organizira seminare i okrugle stolove na tu temu, a zaključci s tih skupova postaju putokaz u određivanju novih smjernica za unapređenje prava nacionalnih manjina, dodao je.
Milena Klajner, članica Savjetodavnog Odbora za praćenje te konvencije, istaknula je da hrvatsko zakonodavstvo i Ustav u najvećoj mjeri odgovaraju odredbama Konvencije, a Vlada je i stvarnim djelovanjem podupirala ostvarivanje prava nacionalnih manjina te uspostavila dijalog nužan za ozračje tolerancije, dobre volje i prihvaćanje različitosti.
Napomenuvši kako je u proteklom razdoblju ostvaren napredak u svim područjima, od kulturne autonomije do poboljšanja uvjeta života Roma, rekla je da je u provedbi zakona važna i uloga lokalnih vlasti, gdje nerijetko nije uspostavljena odgovarajuća suradnja s predstavnicima nacionalnih manjina. Primjerice bilo je problema s uvođenjem češkog kao službenog jezika u Daruvaru, pritužbi srpskih i romskih predstavnika, a izazov je i provedba ustavnog zakona o zapošljavanju.
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, zadovoljan je postignutim, osobito zato što manjine nisu više nikakav bauk u javnom životu, no smatra da se još treba raditi na povratu imovine, zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina, aktivnom sudjelovanju manjina u vijećima te zastupljenosti problema nacionalnih manjina u medijima.
Saborski zastupnik srpske nacionalne manjine Milorad Pupovac složio se da je napredak napravljen, no upozorio je da je praksa drugačija od izvještaja, te da postoje još brojna područja u kojima napretka nema, ili se bilježi sporo ili je kontroverzan. Kao najveće probleme izdvojio je, među ostalim, suđenja za ratne zločine, neriješen položaj nositelja stanarskih prava, nesankcioniranje vrijeđanja na sportskim događajima, pitanje asimilacijskih procesa.
S Pupovčevim izlaganjem složio se zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin, pozdravivši mišljenje Savjetodavnog odbora za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina i Vladino očitovanje na to mišljenje, ali i ustvrdivši kako se neke stvari i dalje uporno ne poštuju.
Kada je riječ o primjeni prava nacionalnih manjina još ima mjesta za napredak, prije svega na lokalnoj razini, stambenoj problematici i zapošljavanju, no treba znati da ostvarivanje tih prava ovisi i o gospodarskom razvoju Hrvatske, demokratičnosti, demografskim kretanjima i međunarodnoj poziciji Hrvatske, rekao je Vladimir Lončarević, pomoćnik savjetnik predsjednika RH.