Euro je tako prema dolaru oslabio 1,1 posto, na 1,3261 dolara. Američka je novčanica istodobno dobila na vrijednosti i prema jenu, oko 0,4 posto, te se njome trguje po 82,85 jena.
Oštrom padu eura prethodio je skok jedinstvene europske valute iznad 1,34 dolara krajem prošlog tjedna, nakon što je Europska središnja banka (ECB) povećala kupovine državnih obveznica prekomjerno zaduženih članica 16-člane eurozone, uključujući one Irske, Portugala i Španjolske.
U međuvremenu je pritiske na slabljenje eura izazvala i iznova produbljena podijeljenost europskih financijskih i političkih krugova u vezi potrebe za povećanjem vrijednostu postojećeg fonda za pomoć članicama eurozone koje muku muče s golemim dugovima i proračunskim manjkovima.
I čelnik ECB-a Jean-Claude Trichet i Axel Weber, guverner njemačke središnje banke Bundesbank, kazali su da su porasli izgledi za povećanje vrijednosti toga fonda koji je uspostavljen u svibnju ove godine. Zagovornicima toga poteza pridružio se u međuvremenu i belgijski ministar financija Didier Reynders.
To se događa unatoč protivljenjima vodećih u eurozoni, Francuske i Njemačke, koje odbacuju prijedloge o većim izdvajanjima u fond radi demonstracije odlučne potpore europskih čelnika eurozoni.
Oči tržišta uperene su stoga u sastanak ministra financija koji su pod pritiskom da povećaju vrijednost tog 750 milijardi eura vrijednog fonda, kako se sugerira u dokumentu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji je Reuters dobio na uvid. Navedeno izvješće o gospodarstvu eurozone MMF-ov čelnik će predstaviti na današnjem sastanku ministara financija eurozone i čelnika ECB-a Jean-Claudea Tricheta.
Bojazni povezane s dužničkim problemima u eurozoni pružile su potporu dolaru, pri čemu su ulagači zanemarili izjavu guvernera američke središnje banke Bena Bernankea da bi Fed po potrebi mogao i proširiti program kvantitativnog ublažavanja monetarne politike.
Fed je u sklopu novog ciklusa ublažavanja politike najavio da će u osmomjesečnom razdoblju do sredine iduće godine ubrizgati 600 milijardi dolara u gospodarstvo kroz program kupovine obveznica.