FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Objavljene dvije knjige iz projekta "Hrvatska na tajnim zemljovidima"

Autor: mcur
ZAGREB, 4. prosinca 2010. (Hina) - Hrvatski institut za povijest objavio je dvije nove knjige nepoznatih podataka o Zagrebačkoj županiji, zajedno s faksimilima 28 zemljovida, nastavljajući rad na projektu "Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća", koji je počeo 1995.

"Današnji stanovnici Zagreba mogu se diviti svojim podsljemenskim naseljima, koja su zbog lakšega pregleda razvrstana u dvije 'terase'. U gornjoj su prikazana samo najpoznatija: Šestine, Gračani, Markuševec, Trnava, Čučerje, Sopnica, Kašina, Blaguž i Glavica. U donjoj podsljemenskoj izdvojena su naselja Granešina, Vugrovec, Prepuštovec i Adamovec", kaže Mirko Valentić, jedan od autora dvosveščane knjige "Zagrebačka županija na tajnim zemljovidima" i glavni urednik edicije.

Po njegovim riječima posebna su draž sljemenski putovi i staze, a najstariji su preko Kraljičina zdenca i Medvedgrada. Tu su još: markuševački, trnavački, vidovečki put, na istočnom rubu Medvednice put koji je preko planine vodio na Lipu.

"S jednakom radoznalošću mogu se na zemljovidima Zagreba i Medvednice promatrati brojni sljemenski potoci", rekao je, dodavši kako mnogi zemljovidi ispisuju tok rijeke Save od ušća Sutle i skelskoga prijelaza u Medsavi do ušća Krapine nedaleko od Zagreba.

Valentić smatra kako ta velika skupina tzv. savskih zemljovida 18. stoljeća danas može poslužiti kao nezaobilazna studijska podloga za regulaciju Save. Na gotovo 50 savskih zemljovida, od skelskoga prijelaza u Medsavi pa sve do dunavskog ušća kod Zemuna, ucrtani su i opisani svi njezini rukavci, prudovi, vanjska jezera, tj. najstarije prirodne akumulacije, zatim brojni kanali, rukavci i stotine savskih močvara, dodao je.

"Dokad će Zagrepčani čekati da na svojoj rijeci, s novim uređenim tokom kroz hrvatsku metropolu, podignu njezin Ponte vechio poput onoga koji je Firenca podignula na rijeci Arno", pita se Valentić. Podsjeća kako je hirovita Sava i njezino stoljećima neuređeno korito ispisalo mnoge savske priče, a najpoznatiju zabilježio je kao pjesmu August Šenoa (1873.) "Ribareva Jana".

Valentić tvrdi kako je posredovanjem tih zemljovida moguće razmišljati o Savi i njezinu toku u nekoliko dionica. Jedna je svakako od Podsuseda do Ivanje Reke, na kojoj Sava u Rugvicama mijenja svoj istočni smjer i gotovo najednom skreće prema jugu, držeći se u toj drugoj dionici novog tzv. južnog smjera sve do Siska. Tek odatle, tj. kad se spustila na novu i nižu terasu, nastavlja svoj istočni smjer sve do zemunskoga sutoka u Dunav.

"Kartografski sastavljači brojnih zemljopisnih, prometnih, hidroloških, ratarskih i vinogradarskih obavijesti ostavili su našoj povijesti i kulturi pregršt dragocjenih bilježaka o izgledu svakoga sela i njihovim međusobnim udaljenostima. Posebno su obrađene Plešivica i Vukomeričke gorice s vinogradarskim područjima gotovo spomeničke vrijednosti u povijesti vinogradarstva u nas", napominje Valentić.

Sava i Kupa u 18. stoljeću bile su naše najveće prometnice na kojima se od prometnih usluga dobro zarađivalo. Zemljovidi s tim rijekama zavrjeđuju pozornost koliko i oni Zagrebačke županije s rijekom Savom od granice sa Slovenijom do Zagreba, Siska i Lonjskog polja, dodao je.

U sklopu projekta do sada je objavljena iscrpna kartografska dokumentacija, nastala u 18. stoljeću, o Srijemskoj, Virovitičkoj, Požeškoj, Križevačkoj i Varaždinskoj županiji te o krajiškim pukovnijama: Gradiškoj, Brodskoj, Petrovaradinskoj, Križevačkoj i Đurđevačkoj.

Kad završi rad na tom doista golemu projektu, naša će znanost i kultura dobiti gotovo 480 do sada nepoznatih zemljovida i slobodan pristup najvećem rukopisu o Hrvatskoj. Naime, na više od 8000 stranica „Opisa zemalja Hrvatskoga Kraljevstva“ ispisani su dragocjeni podatci o našoj domovini, koji su do 1866. čuvani kao najveća državna tajna, u koje se uvid mogao dobiti samo uz pismeno odobrenje vladara i ministra rata. Od 1867. pristup im je ublažen pa je od tada do kraja I. svjetskoga rata bio dostatan potpis samo ministra rata. Projekt izrade detaljnih karata, zajedno s opisom zemlje, nastao je u plimi modernizacijskih reforma mlade carice Marije Terezije (1740.-1780.) da se za ratne potrebe iscrpno kartografski snime i opišu zemlje Monarhije od Atlantskoga oceana (dio Nizozemske koji se tada našao u sklopu Monarhije) do Zemuna, na sutoku Save i Dunava.

Institut kani objaviti sve karte zemalja Hrvatskog Kraljevstva, zajedno s „Opisom“ koji su izradili posebni kartografski stručnjaci.

(Hina) xmc yln

An unhandled error has occurred. Reload 🗙