U intervjuu koji je u petak objavila neovisna internetska tjedna publikacija BIRN – Justice Report, koja uživa i financijsku potporu EU, Barašin je istaknuo kako je riječ samo o onim osumnjičenicima koji bi mogli procesuirani na razini državnog suda i tužiteljstva.
"Napominjem da je broj prijavljenih osoba koje se spominju u prijavama ili izvješćima (o počinjenom kaznenom djelu) mnogo veći od brojke osumnjičenih osoba u već otvorenim istragama", kazao je Barašin podsjećajući kako je Tužiteljstvo BiH, u kojemu je na istragama ratnih zločina angažirano osamnaest tužitelja, do sada podiglo 113 optužnica za ratne zločine.
Brže procesuiranje počinitelja ratnih zločina ipak se, po Barašinovoj ocjeni, odvija razmjerno sporo, a problem je u tome što pravosuđu u BiH nedostaje kadrova, tehničke opreme pa čak i prostora za rad.
Barašin je potvrdio kako će se ubuduće cjelokupni proces ekshumacija grobnica iz proteklog rata voditi uz koordinaciju Tužiteljstva BiH što bi trebalo pridonijeti bržem utvrđivanju sudbine brojnih nestalih i kažnjavanju onih koji su za to odgovorni.
Bosanskohercegovački državni tužitelj je kazao kako se zauzima za to da ne bude paralalelnih istraga kakve su do sada vodila tužiteljstva država u regiji.
"Naročito se protivimo predmetima za ratne zločine koji se pokreću u susjednim zemljama a za koje već postoje predmeti u radu u BiH", kazao je Barašin.
Kazao je kako je upravo stoga Tužiteljstvo BiH intenziviralo rad na tzv. "Slučaju Dobrovoljačka ulica" u kojemu se istražuju optužbe o napadu na pripadnike bivše JNA u Sarajevu 1992. godine i zbog kojega je srbijansko tužiteljstvo za ratne zločine raspisalo tjeralice za više državljana BiH.
Zbog tog je slučaja ranije ove godine u Londonu bio uhićen i Ejup Ganić, član ratnog Predsjedništva BiH, no britansko je pravosuđe odbilo zahtjev za njegovo izručenje Srbiji uz ocjenu kako tamo ne bi imao pravedno suđenje.