Napomenuvši kako se stvara umjetna podjela između Hrvata u Hrvatskoj i u BiH, Šešelj je ocijenio kako se ta podvojenost potiče i prešućivanjem dokaza i činjenica obrane na Haaškom sudu u procesu koji se vodi protiv šestorice Hrvata iz BiH. "Nije dopustivo ne govoriti o generalima Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću te Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Valentinu Stojiću i Berislavu Pušiću", ustvrdio je Šešelj.
"Hercegbosanski Hrvati izloženi su danas zulumu unutar BiH, ali i unutar općega hrvatskog korpusa", ustvrdio je Hitrec, dodavši kako je Haaški sud postao jedina međuhrvatska poveznica.
Olujić smatra kako je haaško sudište politički sud, a politika Haaškoga suda, kako je istaknuo, postala je dijelom unutarnje sudbene vlasti u Hrvatskoj. "Po tom načelu i general Mirko Norac je u Hrvatskoj osuđen za djela koja uopće nije počinio", napomenuo je Olujić.
Upitavši zašto šutimo o suđenju Hrvatima iz BiH, Međimorec je odgovorio kako se sve čini da Hrvati ne doznaju činjenice o ratu što ih je prikupio general Praljak. Podsjetio je kako je Praljak prikupio više od 500 000 dokumenta koje je objavio u 17 knjiga o ratu u BiH.
"Praljak je pokazao kako se logikom i razumom mogu poraziti političke konstrukcije", istaknuo je Međimorec, dodavši kako su bosanskohercegovački Hrvati moralni pobjednici u Haagu bez obzira na pravorijek tog suda.
Kovačević smatra kako se hercegbosanski Hrvati u odnosu na druge haaške optuženike u nezavidnijem položaju, jer, kako je istaknuo, za druge se optuženike brinu pravno, logistički i financijski njihove matične zemlje ili nacionalni entiteti.
"Mi ne možemo utjecati na sudbinu hercegbosanskih optuženika", rekao je Kovačević. Dodao je kako s pravom možemo odbaciti svaku točku optužnice, jer ona legitimira poslijedaytonsku bošnjačko-srpsku podjelu BiH.