ZAGREB - Na današnjem sastanku u Ministarstvu poljoprivrede predstavnici sindikata i radničkog vijeća Tvornice ulja Čepin, njezine Uprave, Sindikata poljoprivrede i IPK Kandita Osijek usuglasili su se oko prijedloga kojim bi se stvorili preduvjeti za transparentnu privatizaciju Uljare. Prijedlog se sastoji u tome da se ovrha koju Tvornica stočne hrane Osječanka ima nad udjelima Uljare Čepin, kao i zalog na udjelima, riješi izvansudskim postupkom, odnosno nagodbom između IPK Osijek i Tvornice stočne hrane Osječanka, uz posredstvo Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog fonda za privatizaciju. S obzirom da na izneseni prijedlog predstavnici Kandit grupe, u čijem je sastavu Tvornica stočne hrane Osječanka, nisu mogli danas dati konkretan odgovor, dogovoren je novi sastanak u Čepinu u ponedjeljak, 6. prosinca, kada će svi sudionici današnjeg sastanka nastojati postići konačan dogovor i potpisati sporazum. Predsjednik Sindikata poljoprivrede Josip Pavić izjavio je nakon sastanka da sindikat do ponedjeljka odgađa sve najavljene prosvjedne akcije, tako da će Tvornica ulja nastaviti normalno raditi. Radnici Tvornice ulja Čepin jučer su prosvjedovali u Zagrebu tražeći od Vlade hitna rješenja za teško stanje u kojoj se našla ta tvornica te omogućavanje njezine transparentne privatizacije.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u današnjem su priopćenju poručili Vladi da odustane od ideje o poskupljenju plina, jer bi to bio novi izravan udar na džepove građana, ali i otvaranje prostora za moguća nova poskupljenja. NHS traži da Vlada u pregovorima s MOL-om dogovori rješenja koja neće dovesti do poskupljenja plina, kao ni novog opterećenja gospodarstva. Poskupljenje bi bilo neizdrživa za građane i gospodarstvo, a kao posljedicu bi imalo jedino produljenje krize, ocjenjuju sindikalci. Mnoge europske države, osim što su izašle iz krize, prestigle su Hrvatsku po pitanju plaća, pa se tako hrvatski građani sa svojim primanjima i kupovnom moći ne mogu uspoređivati čak ni s novim članicama EU, a u usporedbi sa starim članicama prosječna primanja hrvatskih radnika su i do tri puta niža, ističe NHS. Kako su prenijeli neki mediji, pregovori Vlade i MOL-a su pri kraju, a dogovoreno je da će plinski biznis ostati u Ini, odnosno da ga država neće otkupljivati te da bi početkom iduće godine prirodni plin kućanstvima mogao poskupiti za 10-ak posto. No, u Ministarstvu gospodarstva danas se doznaje kako nikakav dogovor nije postignut te se pregovori nastavljaju.
BRUXELLES - Hrvatska bi uskoro mogla dobiti pomoć od Europskog fonda solidarnosti u iznosu od oko 11,5 milijuna eura za pokrivanje dijela troškova sanacije šteta od poplava koje su u svibnju pogodile istočni dio zemlje, a nešto kasnije i preko 28 milijuna eura za poplave nakon izlijevanja Save u kolovozu ove godine, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu potpredsjednik hrvatske vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidar Pankretić. "Možemo biti optimistični da ćemo dobiti 11,5 milijuna eura koje smo zatražili nakon poplava u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Naš zahtjev treba sada proći proceduru u Europskoj komisiji, zatim u Vijeću EU-a i vjerujemo da će taj novac vrlo brzo biti odobren", izjavio je Pankretić nakon što je u Bruxellesu razgovorao s povjerenikom Europske komisije za regionalnu politiku Johannesom Hahnom. Riječ je o sredstvima Europskog fonda solidarnosti na koji pravo imaju samo zemlje članice. Hrvatska je prvi zahtjev podnijela zajedno s Mađarskom, a drugi sa Slovenijom. Uredba EU-a predviđa mogućnost da zemlja u procesu pristupanja može podnijeti zahtjev zajedno s nekom zemljom članicom u slučajevima kada su pogođene istom prirodnom nepogodom.
ZAGREB - Sindikati državnih i javnih službi učlanjeni u Nezavisne hrvatske sindikate osuđuju pokušaje medija, političara i sindikalaca s političkim ambicijama da kod hrvatskih građana stvore predodžbu kako smanjenje broja zaposlenih, plaća i materijalnih prava u državnim i javnim službama i lokalnoj samoupravi predstavlja čarobni štapić za izlazak iz gospodarske krize. Ne pristajemo na ulogu žrtvenog jarca u društvu, a zaposlene u javnom sektoru pozivamo da svojim radom pokažu kako je Hrvatska država u kojoj svoja demokratska, radna i socijalna prava građani mogu ostvariti upravo zbog postojanja i djelovanja državnih i javnih službi, ističe pet sindikata u zajedničkom priopćenju. Zaposleni u javnom sektoru dijele zabrinutost za gospodarsko stanje i budućnost Hrvatske i žele svojim radom doprinijeti izlasku iz krize, ali kroz reforme koje će za cilj imati poboljšanje kvalitete usluga i doprinosa društvu, a ne isključivo fiskalni karakter. Opasnost za Hrvatsku ne predstavlja broj zaposlenih koji se u razumnom roku može smanjiti pametnom kadrovskom politikom i prirodnim odljevom, već kriza upravljanja njenim nacionalnim resursima i ljudskim potencijalima, ističu sindikati.
SPLIT - Na današnjem sastanku u Splitu državnog tajnika za ribarstvo Tončija Božanića sa predstavnicima ribarskog sektora postignut je visok stupanj suglasnosti glede prijedloga novog pravilnika o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru te su uklonjeni razlozi za organiziranje prosvjeda koje su najavljivali nezadovoljni ribari, izvijestili su sudionici sastanka po njegovu završetku. Trenutačno u Hrvatskoj imamo oko 3.900 povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova (koje se izdaju vlasniku plovila) i to će, kako sada stvari stoje, tako i ostati jer se nijedno pravo po prijedlogu pravilnika ne ukida, kazao je Božanić. Na upit kako komentira prijetnje nezadovoljnih ribara prosvjedima, Božanić je rekao kako se na današnjem sastanku vidjelo da je dio razloga za bunt ribara bio zbog nerazumijevanja predloženog teksta pravilnika, ali postoje razlozi nezadovoljstva ribara koji su opravdani te se dio njih uvažio. Htjeli smo da se određene povlastice za manje plovilo ne mogu izgradnjom većeg plovila prenositi na veće plovilo. No, ipak smo napravili ustupak tako što se starije manje plovilo može zamjeniti novim većim plovilom i pri tomu smo uvažili argument da je veće plovilo sigurnije za plovidbu, kazao je. Pritom je upozorio da se neće moći 'špekulirati' na način da se manje plovilo, koje nije bilo aktivno, zamijeni uvozom plovila dužine 30 ili 40 metara.
ZAGREB - U Hrvatsku je u devet mjeseci ove godine individualno došlo 63,6 posto od ukupnih 9,81 milijun turista ili njih 6,24 milijuna, što je 1,3 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, dok ih je organizirano došlo 3,56 milijuna ili 6,6 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Turisti koji su došli individualno u devet mjeseci ove godine u hrvatskom su turizmu ostvarili i 64,2 posto od ukupnih 54,28 milijuna noćenja odnosno 34,88 milijuna, čime su zabilježili porast od 1 posto. S druge strane turisti koji su došli organizirano su s 19,4 milijuna noćenja ostvarili znatno veći porast, od gotovo 6 posto. Porastima dolazaka i noćenja najviše su pridonijeli strani turisti kojih je individualno došlo 5,42 milijuna ili 2,3 posto više nego lani, dok su s 31,49 milijuna noćenja u plusu od 1,5 posto. Puno veće poraste od 8,8 i 7,4 posto ostvarili su strani turisti koji su došli organizirano s 3,16 milijuna dolazaka i 17,95 milijuna noćenja.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze, nakon dva dana rasta, danas su ponovo smanjeni, Crobex je pao za 0,61 posto na 1.784,53 boda, a specijalizirani Crobex10 za 0,72 posto na 948,97 bodova. Ukupni promet Burze iznosio je danas 24,8 milijuna kuna, od čega se na redovni promet odnosilo 23,2 milijuna kuna, a na institucionalni 1,6 milijuna kuna. Najveći promet od 15,2 milijuna kuna ostvarila je dionica HT-a, čija je cijena pala 1,29 posto na 268 kuna. Jedina s milijunskim prometom danas je još bila povlaštena dionica Adris Grupe, sa 2,7 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,72 posto na 255,15 kuna. Po visini prometa slijedi dionica Atlantic Grupe sa 724,3 tisuće kuna, uz pad cijene za 0,12 posto na 804 kune. Među nešto trgovanijim dionicama pad cijene za 9,74 posto zabilježila je dionica HUP-a Zagreb, na 1.130 kuna, uz promet od 480,2 tisuće kuna.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas je potražnja za kratkoročnim pozajmicama ostala približno na razini prethodnog dana, dok je u ponudi bilo znatno manje kuna. Danas je prijavljena tek neznatno manja potražnja nego jučer, u visini od 213,76 milijuna kuna. Istodobno, ponuda je pala 45 posto, na 133,76 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 51,6 milijuna kuna, i to po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,62 posto, što je 0,01 postotni bod više nego jučer. Na Tržištu novca danas je ukupni promet iznosio 53,76 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa porasla je s jučer zabilježenih 0,59 na 0,61 posto.