Glavni tajnik OESS-a Marc Perrin de Brichambaut u Beču je rekao da skup u Kazahstanu "ne bi trebao biti tek protokolarni događaj", iako je priznao da "nema preciznog dnevnog reda" te najavio u najopćenitijim terminima kako će se na summitu raditi na "identificiranju prijetnji i izazova u područjima nadležnosti OESS-a".
Za očekivati je kako će se više od 2500 sudionika skupa tijekom dva dana baviti brojnim regionalnim krizama na prostoru bivšeg SSSR-a - nestabilnost u Kirgistanu i Afganistanu, separatističke težnje Pridnjestrovlja u odnosu na Moldaviju i Gornjeg Karabaha u odnosu na Armeniju, a prvi će se put na istom mjestu naći ruski i gruzijski predsjednici Dmitrij Medvedev i Mihail Sakašvili nakon oružanog sukoba dviju zemalja zbog odmetnute Južne Osetije u kolovozu 2008.
Moguće je i da će se na rubu summita održati sastanak Južne Koreje, SAD, Rusije i Japana na temu Sjeverne Koreje, nakon što je ta zemlja prošlog tjedna bombardirala jedan južnokorejski otok, pri čemu su poginule četiri osobe.
No ne očekuje se nikakav diplomatski iskorak ni oko jednog od mogućih pitanja o kojima će se raspravljati.
Na ovaj se summit gleda kao na priznanje kazahstanskom predsjedniku Nursultanu Nazarbajevu i njegovoj sposobnosti da uspije osigurati jednogodišnje predsjedanje OESS-om (organizacijom kojoj je zaštita demokracije i ljudskih prava temelj postojanja) svojoj zemlji u kojoj OESS dosad nijedne izbore nije priznao kao pravedne i slobodne. Nazarbajev (70) upravlja naftom i plinom prebogatim Kazahstanom vrlo autokratski od njegovog osamostaljenja od SSSR-a, a ove si je godine priskrbio i titulu Elbasija (vođe naroda), koji mu jamči golemu vlast i utjecaj i nakon odlaska s položaja predsjednika te trajni imunitet za njega i članove njegove obitelji.
"Astana predstavlja vrlo različitu zemljopisnu i kulturnu perspektivu za našu organizaciju i primorat će nas da obratimo pozornost na srednju Aziju", rekao je de Brichambaut, dodavši kako je uloga predsjedajućeg OESS-om vrlo teška i kako je summit (kojim Kazahstanu prestaje mandat predsjedajućeg) "iznimno skup događaj, u čiju se organizaciju upuštaju male zemlje koje žele da ih se primijeti".
"Ovdje imamo državu srednje važnosti koja jako želi biti primjećena i koja je u to uložila strahovito mnogo napora. Treba im na tome čestitati", rekao je glavni tajnik OESS-a.
Istodobno nevladine organizacije ukazuju na apsurdnost situacije u kojoj zemlja poput Kazahstana predvodi organizaciju koja štiti ljudska prava.
"Razočaravajući je paradoks u tome što je Kazahstan bio vrlo aktivan kao predsjedatelj OESS-a, ali je poduzeo vrlo malo ili ništa da poboljša stanje ljudskih prava na svojem teritoriju", rekla je direktorica organizacije Human Rights Watch za Europu i srednju Aziju Rachel Denber, napominjući kako je Kazahstan uoči preuzimanja mandata predsjedavajućeg OESS-a obećao reforme ljudskih prava, osobito u području medijskih sloboda, a da se ništa nije poboljšalo.
No, glavni tajnik OESS-a kaže kako će se reforme u Kazahstanu "provesti kad to dopuste okolnosti" i kako se ta zemlja ipak jasno odredila za Europu i europske vrijednosti. "Ta je zemlja u svojoj biti ipak okrenuta Zapadu, ali uz dobre odnose s Rusijom, a to je važno", rekao je de Brichambaut.
Kazahstanke vlasti tvrde kako se prioritet daje gospodarskim reformama koje su omogućile brzi gospodarski rast i bolji životni standard od susjednih zemalja te da ne žure s političkim reformama jer žele sačuvati stabilnost zemlje.
Za Nazarbajeva i njegov državni aparat već je samo održavanje summita OESS-a velik diplomatski uspjeh, koji će pridonijeti promociji Kazahstana i omogućiti svijet da vidi njegovo "čedo" - futurističku Astanu koju je osmislio Nazarbajev, proglasivši 1997. dotad obični gradić glavnim gradom i odlučivši ga izgraditi u grandioznoj ekstravagantnoj arhitekturi u kojoj sad svakodnevno može uživati nešto manje od 700 tisuća stanovnika.
I srijedu i četvrtak su vlasti proglasile neradnim danima, svi su domaći letovi za Astanu ukinuti, poslovno središte grada u kojem se održava summit potpuno je odsječeno od ostatka Astane, a sigurnost čuva čak sedam tisuća policajaca.
Među predstavnicima 56 zemalja članica OESS-a očekuje se 28 predsjednika država i 10 predsjednika vlada, a Hrvatsku će predstavljati izaslanstvo na čelu s predsjednikom Republike Ivom Josipovićem.