ZAGREB - Kupovna moć prosječnog hrvatskog građanina iznosi oko 4.808 eura, što je tek oko trećine europskog prosjeka, pokazuje analiza kupovne moći građana u 42 europske zemlje koju je proveo GfK GeoMarketing. Prosjek kupovne moći po stanovniku za Europu iznosi 11.945 eura i pokazuje mali rast od 2,1 posto u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 11.699 eura, priopćio je GfK. Hrvatska je rangirana na 29. mjestu s iznosom koji je tek oko 34 posto europskog prosjeka. U odnosu na prošlu godinu Hrvatska je pala za dva mjesta na ljestvici od 42 zemlje Europe u kojima se izračunava indeks kupovne moći. Novi podaci o kupovnoj moći pokazuju da su zbog ekonomske krize bogatije zemlje imale tek neznatan pad, s izuzetkom Švedske gdje je došlo do zapaženog rasta, dok su Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španjolska zabilježile veći pad. Zapažen rast od oko 10 posto pojavio se u Turskoj koja je sada preskočila zemlje s jačim posljedicama krize kao što su Mađarska, Hrvatska i baltičke zemlje. Kupovna moć predstavlja zbroj svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku - neto primanja građana, te predstavlja jedan od najznačajnijih indikatora potrošačkog potencijala. Prodaja roba i usluga izravno ovisi od razine kupovne moći.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u listopadu bilo ukupno 1.405.923 zaposlena, što je 16.613 osoba ili za 1,2 posto manje nego u rujnu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Broj zaposlenih u pravnim osobama u listopadu je u odnosu na rujan smanjen za 8.155 ili za 0,7 posto, tako da su pravne osobe krajem listopada zapošljavale 1.148.008 osobe. Statistika na godišnjoj razini pokazuje da je broj zaposlenih u pravnim osobama smanjen za 4,3 posto, a izraženiji pad broja zaposlenih bilježe prerađivačka industrija, trgovina te posebice građevinarstvo. U obrtu i slobodnim profesijama u listopadu je bilo 226.059 zaposlenih, što je za 3,6 posto ili za 8.509 osoba manje nego u rujnu. Zaposlenih osiguranih poljoprivrednika bilo je u listopadu 31.856 ili 0,2 posto više nego u mjesecu prije. Broj nezaposlenih na mjesečnoj je razini povećan za 5,2 posto te je krajem listopada u Hrvatskoj bilo evidentirano 304.479 nezaposlenih. Stopa registrirane nezaposlenosti povećana je sa 16,9 posto u rujnu na 17,8 posto u listopadu.
ZAGREB - Predstavnici Stalnog izbranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori najavili su danas da će se u četvrtak i petak, 2. i 3. prosinca, održati 18. hrvatski dani arbitraže i mirenja na kojima će biti predstavljeni stanje i praksa hrvatskog i međunarodnog sustava mirenja i arbitraže. Glavne teme skupa na kojem se očekuje između 80 i 100 sudionika su nova arbitražna pravila UN-ove komisije za arbitražu i pravila o izvođenju dokaza u međunarodnoj arbitraži, a posebna tema bit će međunarodna investicijska arbitraža, rekao je potpredsjednik Stalnog izbranog sudišta pri HGK i predsjednik Organizacijskog odbora 18. hrvatskih dana arbitraže i mirenja Hrvoje Sikirić. Ta tema odabrana je jer se čini kako bi moglo biti sporova u kojima bi Hrvatska mogla biti tužena da nije štitila strane investicije, kaže Sikirić. Predsjednik Stalnog izbranog sudišta pri HGK Mihajlo Dika kaže da to tijelo godišnje obradi 30 do 50 arbitražnih predmeta, a lani ih je bilo više od 100 s ukupnom vrijednošću iznad 300 milijuna kuna. Ove godine sudište je obradilo 43 predmeta čija je ukupna vrijednost za 100 milijuna kuna veća od ukupne vrijednosti prošlogodišnjih obrađenih sporova, kaže Dika. Predsjednik Centra za mirenje pri HGK Krešimir Sajko izvijestio je da taj forum godišnje obavi desetak postupaka mirenja, koji traju najduže 60 dana.
ZAGREB - Hrvatski je bruto domaći proizvod u trećem ovogodišnjem kvartalu zabilježio stopu rasta od 0,2 posto, no analitičari Privredne banke Zagreb trenutno procjenjuju da će četvrti kvartal donijeti novi pad BDP-a na razini od oko 1 posto, pa njihova ukupna ocjena za 2010. ostaje nepromijenjena - pad gospodarske aktivnosti za oko 1,5 posto. "Podatak da je industrijska proizvodnja u listopadu smanjena za čak 4,4 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije ne ulijeva nam povjerenje da će se ostvareni rast BDP-a u trećem kvartalu nastaviti i u četvrtome. Iako je trenutno vrlo malo raspoloživih podataka koji bi nam dali bolji uvid u kretanja u posljednjem ovogodišnjem kvartalu, naše je trenutna ocjena da će on donijeti novi pad BDP-a i to na razini od oko 1 posto, što ostavlja nepromijenjenom našu ukupnu ocjenu da će 2010. godina zabilježiti ukupni pad gospodarske aktivnosti od oko 1,5 posto. Ukoliko četvrti kvartal donese novi pad gospodarske aktivnosti, a vjerojatnost čega je trenutno izrazito visoka, Hrvatska će se naći u tzv. 'duplom padu'", ističe Ivana Jović u najnovijim PBZ Tjednim analizama.
ZAGREB - Tvrtka Validus objavila je danas putem Zagrebačke burze da je na Trgovačkom sudu u Varaždinu za 15. prosinca sazvano ročište radi ispitivanja postojanja mogućih formalnih uvjeta za otvaranje stečaja nad tom tvrtkom, ali i da je u fazi finalizacije dogovor oko podmirenja potraživanja s pokretačem tog postupka, tvrtkom Đuro Đaković stan i da se očekuje formalna obustava postupka. Na Trgovačkom sudu u Varaždinu za 15. prosinca sazvano je ročište radi ispitivanja postojanja mogućih formalnih uvjeta za otvaranje stečaja nad dužnikom, tvrtkom Validus. Postupak je pokrenut na prijedlog vjerovnika Đuro Đaković stan d.o.o. iz Slavonskog Broda radi neplaćene pričuve u iznosu od oko 57 tisuća kuna (glavnica), navodi Validus "S obzirom da je prijedlog za sazivanje ovog ročišta predan u travnju ove godine, prije nego što su pregovori s predlagateljem uopće započeli, možemo vas obavijestiti da je dogovor oko podmirenja potraživanja tvrtke Đuro Đaković stan d.o.o u fazi finalizacije i da se očekuje formalna obustava postupka u idućih par dana", ističu iz Validusa. "Podsjećamo da je Validus u finalizaciji dogovora sa svim vjerovnicima, a posljedično se očekuje i dizanje svih blokada s poslovnih računa društva", navodi se u obavijesti koju potpisuje član Uprave Validusa Vladimir Šelebaj-Sellier.
ZAGREB - Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u hrvatskoj industriji na kraju listopada bile su manje za 10 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, prvi su rezultati koje je objavio Državni zavod za statistiku. Tako je u listopadu sedamnaesti mjesec zaredom nastavljeno smanjenje zaliha gotovih industrijskih proizvoda na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini pak, u listopadu u odnosu na rujan ove godine, zalihe su veće za 3,5 posto. U usporedbi sa stanjem prosječnih zaliha gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u 2009. godini zalihe su na kraju listopada ove godine bile manje za 10,4 posto.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas je nastavljen negativni niz Crobexa, sedmi dan uzastopno, a jedino iznenađenje je visoka likvidnost dionice Belišća. Crobex indeks bio je u 12,00 sati u minusu 0,32 posto, na 1.779 bodova. Crobex10 oslabio je 0,61 posto, na 945 bodova. Od početka studenoga Crobex je tako na gubitku 4,8 posto, a Crobex10 4,5 posto. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva 32,3 milijuna kuna, što je čak 26 milijuna kuna više nego u petak u ovo doba. Dionicom Belišća u jednoj transakciji ostvareno je više od 30 milijuna kuna prometa, pri čemu joj je cijena skočila 8,63 posto, na 490 kuna. Slijedi dionica HT-a, s tek 800.000 kuna prometa, i blagim rastom cijene dionice, i to za 0,42 posto, na 273 kune. Na spuštanje Crobexa, pak, najviše je jutros utjecao pad cijene povlaštene dionice Adrisa, i to za 3,5 posto, na 251 kunu, uz promet od 144.000 kuna. Općenito negativno raspoloženje na domaćoj burzi uglavnom je pod utjecajem blagog pada cijena dionica na europskim burzama. Londonski Ftse indeks, frankfurtski DAX i pariški CAC trenutno su u minusu od 0,15 do 1 posto.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,12 posto u odnosu na tečajnu listu od petka, pa srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,420325 kuna. Kuna je nešto intenzivnije oslabila prema švicarskom franku, za 0,62 posto, pa je srednji tečaj franka 5,618904 kune. Zadnji je put srednji tečaj franka na tečajnici HNB-a bio iznad razine od 5,6 kuna sredinom rujna ove godine. Kuna je oslabila i prema američkom dolaru, za 0,49 posto, na 5,623588 kuna, dok je prema britanskoj funti ojačala za 0,29 posto, pa srednji tečaj funte iznosi 8,761749 kuna.