Nakon pada BDP-a od 5,8 posto u prošloj godini, EBRD za Hrvatsku u 2010. očekuje vrlo spor oporavak uz pad gospodarskih aktivnosti za daljnjih 1,5 posto, a u 2011. očekuje skroman pozitivan rast od 1,9 posto.
Za cijelu regiju srednje i istočne Europe EBRD predviđa ukupni rast u ovoj i idućoj godini od 4,2 te 4,1 posto, nakon pada za 5,5 posto u 2009.
"Europska tranzicijska gospodarstva izlaze iz krize, iako nešto sporijim tempom nego druge regije, te uz oštra odstupanja među pojedinim zemljama, no unatoč vidljivim prvim znacima oporavka, pred njima je još uvijek izazov provedbe vrlo čvrstog plana reforme", upozorio je Sanfey.
Regiji EBRD-a uopće nije potreban novi model rasta već novi plan rasta usmjeren na rješavanje ključnih slabosti a s ciljem postizanja snažnijeg i sigurnijeg rasta u budućnosti, kazao je.
"Unatoč stagnaciji, hrvatsko je gospodarstvo stabilno, a najveći izazovi koji su pred njim su uspješno zaključenje pregovora o priključenju Europskoj uniji, nastavak napora usmjerenih na privatizaciju preostalih kompanija u državnom vlasništvu, te sveobuhvatna strukturna reforma i unapređenje poslovnog okruženja", kazao je Sanfey.
Kao tri najveće slabosti EBRD izdvaja nepotpunu provedbu reformi, pri čemu posebno naglašava još uvijek otvoreno pitanje privatizacije posebice brodogradilišta, zatim, neuravnotežen rast predvođen domaćom potražnjom, te slabosti financijskog sektora kojeg karakterizira prevelika izloženost zajmovima u inozemnim valutama.
Kako bi se u konačnici izgradio snažniji i sigurniji rast Tranzicijsko izvješće naglasak stavlja na poticanje izvoza, odnosno uklanjanje prepreka njegovom rastu.
U tome smislu Hrvatskoj bi najveći prioritet trebala biti redukcija korupcije, ističe se u izvješću.
"Smatramo da je program hrvatske Vlade dobar program, no ono što je ključno je njegova provedba", kazao je Sanfey.
Direktorica EBRD-a za Hrvatsku Zsuzsanna Hargitai kazala je da je EBRD od 1994. do sada u Hrvatsku uložio gotovo 2,4 milijarde eura, pri čemu je novih financijskih obveza dosad preuzetih u ovoj godini ukupno 386 milijuna eura, s potencijalom za dodatnih 10 milijuna do kraja godine, koji se odnose na ulaganja u privatni sektor.
Naglasila je da će u idućoj godini prioriteti biti ulaganje u razvoj poduzetništva te projekte vezane uz restrukturiranje, razvoj hrvatske konkurentnosti i inovacija te poticanje izvoza, kao i projekte financiranja energetske sigurnosti s naglaskom na razvoj energetske učinkovitosti.