SPLIT - U splitskom brodogradilištu danas je porinut brod ugovoren za francusku brodarsku tvrtku "SNC Navale STEF - TFE", namijenjenog za prijevoz putnika, teretnih i osobnih vozila te vozila s opasnim teretom, a ugovorena cijena ovog broda, veća od mlijarde kuna, čini ga najskupljim brodom građenim u nekom hrvatskom brodogradlištu. Primopredaja tog "ro-pax-a", koji će ploviti na liniji Marseille - Bastia na Korzici, bit će obavljena sredinom 2011. Predsjednik Uprave Brodosplita Srđan Kovač na svečanosti porinuća istaknuo je kako je ovaj brod dokaz znanja i stručnosti zaposlenika tog brodogradilišta. Potvrda je to da se u splitskom brodogradilištu mogu konstruirati i izgraditi najsloženiji i najzahtijevniji projekti. Ravnatelj sektora prodaje i projektiranja u splitskom brodogradilištu Branimir Kovačić novinarima je izjavio kako je cijena ovog broda poslovna tajna, no kazao je da iznosi iznad milijardu kuna. Brod je jako kompliciran, a projektiran je i izgrađen u cijelosti u splitskom brodogradilištu, naglasio je Kovačić navodeći da je brod građen bez državnih subvencija hrvatske države, te da će se ostvarili pozitivan poslovni rezultat.
ZAGREB - Hrvatske autoceste potpisale su danas ugovor o zajmu s Europskom bankom za obnovu i razvoj u iznosu od 60,63 milijuna eura koji će se koristiti za financiranje gradnje autoceste u sklopu koridora Vc, izvijestili su u odvojenim priopćenjima HAC i EBRD. Zajam je na rok od 15 godina s počekom i rokom povlačenja od tri godine uz promjenjivu kamatnu stopu temeljenu na šestomjesečnom EURIBOR-u, uvećanom za maržu EBRD-a u iznosu od 1 posto. Jamac zajma je hrvatska vlada, a njime će se financirati 50 posto vrijednosti dovršetka koridora Vc koji se sastoji od izgradnje hrvatskog dijela mreže autocesta u dužini od 12,5 km uz sjevernu i južnu granicu s BiH. Ostatak sredstava za financiranje dovršetka Vc koridora osigurat će se putem kredita od Europske investicijske banke i iz sredstava HAC-a. Iz HAC-a navode da je u tijeku postupak javnog nadmetanja za izbor najpovoljnijeg izvođača radova. Planirani završetak izgradnje obiju dionica je drugi kvartal 2013. Od svog prvog ulaganja u HAC 2001. godine, EBRD je do danas uložio više od 400 milijuna eura u modernizaciju hrvatskog prometnog sektora. Banka je sveukupno uložila više od 2,35 milijardi eura u različite sektora hrvatskog gospodarstva.
VARAŽDIN - Varaždinski Varteks danas je potvrdio da su dijelu zaposlenika podijeljenje obavijesti o tehnološkom višku te da su u program zbrinjavanja viška radnika uključena 124 radnika. "U Program je uključeno 124 djelatnika od kojih će neki dobiti mogućnost premještaja na druga radna mjesta", navode iz Odjela za korporativne komunikacije najveće hrvatske tekstilne tvrtke. U priopćenju podsjećaju kako je u cilju stabilizacije poslovanja te stvaranja preduvjeta za održiv razvoj poslovanja u budućnosti, izrađen Integralni plan poslovnog i financijskog restrukturiranja koji je Varteks predstavio početkom ove godine. Plan uključuje i gašenje neprofitabilnih dijelova sustava te u sklopu kriznih mjera koji se provode u Varteksu planira i smanjenje operativnih troškova kao i smanjenje broja zaposlenih. U skladu s tim Varteks je izradio program zbrinjavanja viška radnika", Što će se sa zaposlenošću u tekstilnoj industriji, ali i u Varteksu u budućnosti događati, uvelike ovisi o daljnjem razvoju tržišnih okolnosti, ali i o primjeni antirecesijskih mjera hrvatske Vlade, koje još nisu zaživjele u praksi, kažu u Varteksu.
ZAGREB - Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici razmotrio najnovije pokazatelje o gospodarskim i novčanim kretanjima i usvojio izvješće o radu središnje banke u prvom polugodištu ove godine, priopćeno je iz HNB-a. Savjet HNB-a odobrio je i odluke nekoliko nadzornih odbora banaka o imenovanjima predsjednika i članova uprava. Članovi Savjeta obaviješteni su i o stanju Obrtničke štedne banke, u kojoj se, prema najnovijim informacijama, privode završetku pregovori s jednim inozemnim mirovinskim fondom o dokapitalizaciji i preuzimanju, što bi ovoj štednoj banci trebalo omogućiti prevladavanje sadašnjih poteškoća i osigurati pretpostavke za stabilnije buduće poslovanje.
ZAGREB - "Zelena ekonomija" je budućnost u koju treba ulagati, jer danas gospodarski razvoj ovisi o ulaganjima u razvoj "zelenih tehnologija", istaknuo je državni tajnik u ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Nikola Ružinski na otvorenju Regionalne konferencije o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti u Zagrebu. Dodao je kako samo razvoj novih tehnologija može smanjiti emisije ugljičnog dioksida (CO 2). Ukupna ulaganja u zaštitu okoliša u Hrvatskoj u idućih 10 do 12 godina procjenjuju se na oko 10 milijarda eura, što će sigurno pridonijeti gospodarskom razvoju. "Vjerujem da ćemo uspjeti ovu ekološku i gospodarsku krizu iskoristiti kao poticaj za razvoj", rekao je Ružinski. Napomenuo je kako moramo prihvatiti međunarodne obveze, ali nam moraju poslužiti kao poticaj za razvoj te da ulaganja u zaštitu okoliša treba iskoristiti kao investiciju, a ne kao trošak.
ZAGREB - Ljerka Puljić iz Agrokora najmoćnija je žena hrvatskog biznisa, a iza nje pozicionirala se Snježana Pauk, članica Uprave HEP-a, ove godine nova osoba na listi "300 najmoćnijih žena" hrvatskog biznisa objavljenoj u novom broju poslovnog tjednika Lidera. Za jedno mjesto pale su Nevenka Bečić iz tvrtke Kerum i Gordana Kovačević iz Ericssona Nikole Tesle, koje su sada treća odnosno četvrta najmoćnija žena hrvatskog biznisa. Petu poziciju zadržala je Irena Jolić Šimović iz Hrvatskog telekoma. Top-deset najmoćnijih žena odabralo je uredništvo Lidera prema upravljačkoj moći, ali i na temelju njihova utjecaja na biznis općenito, na dobavljače, kupce i zaposlenike, navode iz tog poslovnog tjednika. Lista koja sadrži 100 najmoćnijih predsjednica uprava, 150 članica uprava i 50 članica nadzornih odbora temelji se na istraživanju Lidera i Poslovna.hr-a. Na ovogodišnjoj su listi, na kojoj su primjetne velike promjene u dolascima i odlascima, žene iz 260 kompanija, navode iz Lidera.
ZAGREB - Pružatelj usluga kabelske distribucije i telekom operator B.net u svojoj poslovnoj godini od rujna 2009. do rujna 2010. ostvario je porast prihoda od 30 posto na 202,6 milijuna kuna, a ostvarena je dobit prije kamata i oporezivanja EBIT od 14,67 milijuna kuna, dok je u godini prije zabilježen gubitak od 20,7 milijuna kuna, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave te tvrtke Adrian Ježina. Naglasivši da je takvim rezultatima B.net prvi put potpuno profitabilan, Ježina je najavio da i u idućoj poslovnoj godini očekuju porast prihoda veći od 20 posto. Nastavit će i s investicijama u poboljšanje mreže i usluga, koje se svake godine kreću oko 10 milijuna eura. Kao i svake godine razmatraju mogućnosti širenja na još neke gradove u Hrvatskoj, no kako to ovisi o dostupnosti kapitala te planovima vlasnika Austrijanaca, ističe da će se to širenje koje traži veće investicije teško dogoditi iduće godine, tako da ostaju poslovati u šest velikih gradova.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas se uz prekonoćne trgovalo i pozajmicama na rok od mjesec dana i preko tri mjeseca, pri čemu je podmireno svega 34 posto prijavljene potražnje. Danas je prijavljeno 151,9 milijuna kuna potražnje, što je 24 posto više nego jučer. Istodobno, ponuda je smanjena oko 20 posto, na 201,9 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 47,9 milijuna kuna, i to po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,55 posto, što je 0,07 postotnih bodova manje nego jučer. Na Tržištu novca danas je promet dosegnuo 51,9 miliuna kuna, a prosječna kamatna stopa je blago porasla, s jučerašnjih 0,69 na 0,72 posto.
ZAGREB - Pad vrijednosti dioničkih indeksa Zagrebačke burze nastavljen je i danas, četvrti trgovinski dan zaredom, a uz pad za 0,34 posto Crobex je današnje trgovanje završio na 1.809,89 bodova. Vrijednost specijaliziranog indeksa Crobex10 pala je za 0,39 posto, na 965,68 bodova. Ukupni promet Zagrebačke burze danas je iznosio 49,9 milijuna kuna, od čega je u redovnom trgovanju ostvareno 31,4 milijuna kuna, a institucionalni promet bio je 18,6 milijuna kuna. Pojedinačno je najtrgovanija bila dionica HT-a s prometom od 8,3 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 0,18 posto, na 276 kuna. Povlaštenih dionica Adris grupe danas je protrgovano za 5,3 milijuna kuna, a po prometu slijedi redovna dionica Adrisa s 3,1 milijun kuna. Pritom je cijena povlaštene dionice Adrisa pala za 1,09 posto, na 260,13 kuna, dok je cijena redovne dionice Adris grupe porasla za 3,33 posto, na 310 kuna. Među milijunaše danas se uvrstila i dionica Slatinske banke s prometom od 2,2 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 3,35 posto, na 128,55 kuna.