Izvješće je predstavio državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Zoran Pičuljan, izvijestivši da je lani zaprimljeno 4545, a prihvaćeno 3182 zahtjeva za besplatnom pravnom pomoći osoba s egzistencijalnim problemima, u postupcima pred sudovima, upravnim i drugim tijelima s javnim ovlastima.
Besplatna pravna pomoć najčešće se odobravala u postupcima zastupanja pred sudovima (preko 70 posto), te kod davanja pravnih savjeta (13 posto).
Najzastupljeniji su bili obiteljsko-pravni postupci (50 posto), postupci utvrđivanja vlasništva (13 posto), ovršni postupci (12 posto), te postupci na temelju zahtjeva žrtava obiteljskog nasilja (5,5 posto).
Prema prebivalištu osoba koje su tražile besplatnu pravnu pomoć, taj se institut najviše tražio u Sisačko-moslovačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, dakle u područjima, kako je rekao Pičuljan, gdje je i najviše najsiromašnijih.
U 76 posto slučajeva besplatnu pravnu pomoć pružali su odvjetnici, a u 24 posto udruge, njih 28, te dvije pravne klinike (u Zagrebu i Splitu).
Lani je za ostvarivanje besplatne pravne pomoći iz državnog proračuna izdvojeno 8,2 milijuna kuna (oko dva milijuna kuna dobile su udruge), a u ovoj godini osigurano je 6 milijuna kuna.
"Čini nam se da se institut besplatne pravne pomoći povrdio, što potvrđuje i primjena zakona. Ima nedostataka, ali se oni otklanjaju", poručio je Pičuljan.
Nužnim je ocijenio daljnju doradu zakona, posebno u smislu pojednostavljenja i ubrzanja ostvarivanja besplatne pravne pomoći.
O izvješću raspravljaju saborski klubovi.