Crobex indeks bio je u 12,00 sati u minusu 0,12 posto, na 1.813 bodova. Crobex10 spustio se 0,03 posto, na 969 bodova.
Redovni promet dionicama iznosio je 8,5 milijuna kuna, što je otprilike na istoj razini kao i jučer u ovo doba.
„Na domaćem tržištu cijene dionica nastavljaju se kretati u uskom cjenovnom kanalu, u kojem se nalaze posljednjih godinu i pol dana. Crobex je sada blizu razine potpore na 1.800 bodova, a tržište i dalje nema snage za znatniji pozitivni odmak “, ističe Stjepan Laća, broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Finesa Capital.
Najveći promet ostvaren je povlaštenom dionicom Adrisa, u visini od 5,2 milijuna kuna. Cijena joj je pala 1,12 posto, na 260 kune.
Milijunski promet ostvaren je još jedino dionicom HT-a, i to 1,2 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena oslabila 0,32 posto, na 275,18 kuna, uz promet iznad 100.000 kuna.
Vijest o tome da je Viadukt s „Corporation Ural Industrial - Ural Polar“ i ruskom bankom za cestogradnju RosDorBank potpisao ugovor o suradnji u financiranju, projektiranju i izgradnji prometne i energetske infrastrukture u oblasti Jamalo-Nenjec katapultirala je jutros cijenu te dionice za više od 10 posto, nadomak 220 kuna, zbog čega je trenutno u pozitivnoj blokadi.
„Iako nema konkretnih detalja o tome koliko će prihoda Viadukt ostvariti u tome projektu vrijednom više od 14 milijardi eura, sigurno je da će time popuniti svoje kapacitete, a to je izuzetno važno u okolnostima kada na domaćem tržištu nema puno poslova za građevinare“, ocjenjuje Laća.
I većina ostalih dionica građevinskih kompanija ostvarila je dobitke. Tako su dionice Ingre, Dalekovoda i IGH u plusu između 0,9 i 2,75 posto.
Na europskim burzama cijene dionica trenutno su u blagom plusu, oporavivši se nakon gubitaka uzrokovanih napetostima na korejskom poluotoku, kao i zabrinutosti investitora oko intenziviranja dužničke krize u Portugalu i Španjolskoj.
„Slab interes na jučerašnjoj aukciji trezorskih zapisa španjolske vlade intenzivirao je strah investitora na tržištima kapitala od širenja dužničke krize nakon Irske i na Portugal i Španjolsku. I dok tržišni sudionici vjeruju da u europskom stabilizacijskom fondu od 750 milijardi eura ima novca za sanaciju portugalskih dugova, bude li i Španjolska morala zatražiti pomoć smatraju da bi to moglo ozbiljno uzdrmati projekt eurozone, zbog same veličine španjolskog gospodarstva“, navodi Laća.
Španjolsko gospodarstvo čini 10 posto ukupnog gospodarstva eurozone, dok grčko, irsko i portugalsko svega 2 posto svako.
A španjolska vlada jučer je ponudila upis između 4 i 5 milijardi eura 3-mjesečnih i 6-mjesečnih trezorskih zapisa, no upisano ih je svega 3,2 milijarde, uz rast prinosa na 1,74 posto na tromjesečni zapis, dvostruko više nego kod prethodne aukcije.
„To je izazvalo rast spreadova između prinosa državnih obveznica perifernih država eurozone i njemačkih obveznica. Prinos na 10-godišnje španjolske državne obveznice dosegnuo je danas 5,08 posto, a na portugalske 7,08 posto. Prinos iznad 8 posto nemoguće je financirati na duži rok. Sve to pritišće tečaj eura, koji je potonuo na 1,3297 dolara, najnižu razinu od 24. rujna“, navodi Laća.
U međuvremenu objavljen podatak o boljem od očekivanju indeksu povjerenju njemačkih poduzetnika, koji je u studenome dosegnuo 109,3 boda, ponešto je zasjenjen lošijim od očekivanja podacima o prometu u talijanskoj maloprodaji u listopadu, kao i o narudžbama industriji eurozone.
„Nove smjernice investitorima danas će stići od niza američkih gospodarskih pokazatelja – od tjedne nezaposlenosti, povjerenja potrošača, narudžbi trajnih dobara, do osobne potrošnje. No, trgovanje na Wall Streetu bit će vjerojatno smanjenog obujma, uoči sutrašnjeg praznika“, zaključuje Laća.