Dodatno mirovinsko osiguranje preko tzv. drugog mirovinskog stupa uvedeno je mirovinskom reformom 2000. godine. Na taj su način, uglavnom preko mirovinskog fonda za koji jamči državni fond KAD (Kapitalska družba), kolektivno uključeni gotovo svi zaposleni, s time da poslodavci u taj fond mjesečno uplaćuju oko 6 posto iznosa njihove bruto plaće.
Nakon deset godina uplata osiguranici od 1. siječnja iduće godine imaju pravo da ono što su uplaćivali počnu koristiti isplatom mjesečne rente ili jednokratnim dizanjem svega uplaćenog, a potonju mogućnost država će destimulirati visokim porezom koji može iznositi i do 41 posto, objavilo je u ponedjeljak ljubljansko "Delo".
U ministarstvu financija navode da će zakonskim izmjenama, u cilju stimuliranja isplate tih sredstava kroz mjesečnu rentu a ne kao jednokratni iznos, za rentnu isplatu biti obračunavana niža stopa poreza na prihod. Tako će samo polovica primanja iz mjesečne rente od dodatnog mirovinskog osiguranja ući u poreznu osnovicu za iduću godinu, s time što će se najniža porezna stopa na ta primanja moći smanjiti i na samo 16 posto, ovisno od ukupnog godišnjeg dohotka.
S druge strane, onima koji budu odmah željeli podići cijeli iznos koji su deset godina izdvajali u dodatni mirovinski stup, prijeti opasnost da porez na tu svotu plate već u idućoj godini, a najviša porezna stopa mogla bi, ovisno od ukupnih prihoda u toj godini, iznositi čak 41 posto.
Poreznom reformom od prije deset godina u Sloveniji su uz obvezno mirovinsko osiguranje uvedeni i prvi oblici dodatnog mirovinskog osiguranja u okviru drugog mirovinskog stupa.
Radi se o tzv. dobrovoljnom mirovinskom osiguranju u koji su preko fonda KAD s relativno niskim godišnjim prinosom (sličnim prinosu od kamata na oročenu štednju) uključeni gotovo svi zaposleni, te o tzv. obveznom dodatnom mirovinskom osiguranju koje su za tridesetak tisuća zaposlenih na radnim mjestima opasnim za zdravlje morali uplaćivati njihovi poslodavci.