Ta organizacija sa sjedištem u Parizu u polugodišnjem izvješću upozorava kako nekoliko čimbenika ukazuje na mogućnost ponovnog snižavanja prognoze, navodeći između ostalog globalne valutne napetosti i mogućnost izbijanja dužničke krize u Europi.
OECD sada očekuje usporavanje globalnog rasta na 4,2 posto u 2011., sa 4,6 posto u ovoj godini, te povratak na 4,6-postotni rast u 2012.
Usporedbe radi, OECD je u svibanjskim prognozama očekivao 4,6-postotni rast u 2010., te 4,5-postotni u 2011., ne navodeći prognozu za 2012.
"Očekujemo nastavak oporavka, iako nešto sporijim tempom", kazao je glavni ekonomist Pier Carlo Padoan.
U novom je izvješću OECD snizio prognozu rasta američkog gospodarstva na 2,7 posto u ovoj, te 2,2 posto u idućoj godini, nakon čega bi rast u 2012. trebao ubrzati na 3,1 posto. U svibnju je prognoza rasta najvećeg svjetskog gospodarstva iznosila 3,2 posto i u ovoj i u idućoj godini.
Prognoza za rast japanskog gospodarstva podignuta je na 3,7 posto u ovoj godini, dok bi u 2011. trebalo uslijediti usporavanje na 1,7 posto, zbog slabljenja utjecaja dva nova paketa fiskalnih poticaja.
Gospodarstvo 16-člane eurozone zabilježit će rast od 1,7 posto u 2010. i 2011., zbog provedbe mjera štednje njezinih vlada i dužničkih problema u Grčkoj i Irskoj.
Usprkos značajnim razlikama u prognozama za svaku od ukupno 33 industrijski razvijene zemalje, OECD je blago povisio prognozu za čitavu regiju na 2,8 posto u ovoj godini, s ranije procjene rasta od 2,7 posto. Prognoza za iduću godinu istodobno je snižena na 2,3 posto, s prethodno prognoziranih 2,8 posto, uz najavljen oporavak u 2012.
To je usporavanje posljedica preusmjeravanja vlada s mjera izvanrednih poticaja gospodarskog rasta na kresanje velikih proračunskih deficita, nagomilanih tijekom krize, kaže Padoan.
Što se pak tiče vodećih gospodarstava u nastajanju, stope njihova rasta klize na nešto održivije razine, ali će one i dalje biti glavni motori globalnog gospodarstva, ocjenjuje OECD.
U toj organizaciji istodobno upozoravaju da prijetnje globalnom gospodarskom oporavku nisu nestale, navodeći kao primjer mogućnosti izbijanja dužničke krize u Europi, novog pada cijena nekretnina u SAD-u i Britaniji, nastavljenih napetosti na valutnim tržištima, te snažnog i neočekivanog skoka prinosa po državnim obveznicama.
Rizik od deflacije po ocjeni OECD-a u većini je zemalja sada nizak ali ne i posve izbrisan, što će možda od središnjih banaka zahtijevati nove mjere kupovine državnih obveznica ako se situacija pogorša.