Podsjetivši na dane osnivanja Hine ravnateljica Škugor-Hrnčević rekla je kako je u početku bilo razmišljanja da je Hina državotvorna agencija te je bilo onih koji se nisu mogli naviknuti da o događajima izvještavaju novinari Hine.
Ali tu prvu fazu agencija je brzo svladala, istaknula je kazavši da su Hinini novinari izvještavali sa svih relevantnih događaja za Hrvatsku (agresija, rat, izbjeglice, prognanici), a u Hinu su po informacije dolazili strani dopisnici akreditirani u Hrvatskoj. Dodala je kako je Hina ubrzo svoje vijesti, osnivanjem fotografske agencije Hine (FAH), obogatila i fotografijama s mjesta događaja.
Naglasila je kako su se mnogi u vrijeme ratnih godina, prve Hinine faze, pitali što rade novinari u agencijama država u kojima nema rata, na što je u šali naš kolega, a sada glavni urednik Darko Odorčić, znao reći kako će to biti interesantno vidjeti, ali da se ne treba bojati jer će posla uvijek biti.
"Da ne mislite da je sve bilo idealno, prolazila je Hina unutar sebe i osporavanje svojih vodstava i ustrojstava i još uvijek prolazi, i traženje novoga", naglasila je Škugor-Hrnčević. No, istaknula je, da je kišobran za sve takve pokušaje, postao Zakon o Hini kojega je Hrvatski sabor donio 2001.
Govoreći o novim izazovima koji se pojavom novih tehnologija i medija, te sve većim "žutilom" u novinarstvu, pojavljuju pred agencijom, Škugor-Hrnčević je napomenula da se Hina, kao javni servis, ne može za volju profita ili druge dobiti odreći temeljnih postavki agencijskog novinarstva (objektivnosti, uravnoteženosti, cjelovitosti i točnosti).
"Hina se neće služiti bombastičnim naslovima u lovu na korisnike. Hina u svojoj javnoj funkciji ne smije podilaziti prevladavajućim tržišnim strategijama", naglasila je ravnateljica Hine.
Ocijenila je da postoje veliki izazovi kako to riješiti te kako pomiriti Hinino poslanje kao javnog servisa, a s druge strane kako osigurati da Hina, koja je zakonski ograničena, ipak iskorači i u taj dio 'poslovnog kolača' na hrvatskom medijskom tržištu. "Držimo da to možemo, a i predložili smo da nam na tom putu ruku pruži i naš osnivač", poručila je ravnateljica Hine.
Istaknula je da će Hina izlaz i razvoj tražiti u umreženju hrvatskih institucija, društva, ali i svih pojedinaca koji će na Hininim stranicama moći brzo pronaći i pročitati relevantne informacije iz politike, gospodarstva, sporta, društvenog i javnog života čitave države i iz svijeta.
"I upravo smo sada pri kraju našega projekta novog weba i stvaranja javno dostupne baze podataka sadržaja javnih glasila-Hinine informacijske baze/informacijsko dokumentacijskog centra", naglasila je.
Napominjući kako kriza nije mimoišla ni Hinu niti njezine medijske korisnike, Škugor-Hrnčević je rekla da agencija ima razvojne projekte, ali joj nedostaje potpora. "Hina je ponovno na prekretnici i u vremenu da iskorači u tzv. novu Hinu, ali ne na način da izgubi svoje značajke javnosti već da uz pomoć novih projekata postane dostupna svima koji su željni cjelovitih, točnih i objektivnih vijesti obogaćenih dodatnim sadržajima i analizama", kazala je Škugor-Hrnčević.
Svečanosti obilježavanja 20. obljetnice postojanja i rada Hine su, uz sadašnje i bivše zaposlenike Hine, nazočili predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, saborski zastupnici, prvi ravnatelj Hine Josip Šentija i prvi glavni urednik agencije Vjekoslav Krsnik, članovi Upravnog vijeća Hine, predstavnici Ministarstva kulture te kulturnih i javnih institucija.
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić rekao je da je Hina rasla zajedno s hrvatskom državom te da tijekom Domovinskog rata njezini novinari nisu ni u jednom trenutku prestali izvještavati o ratnim operacijama i zbivanjima, političkim događanjima, problemima izbjeglica i prognanika i dr. "U prvim godinama Hrvatske neovisnosti Hina je bila naš izlog prema svijetu", kazao je Bebić. Naglasio je da je Hinine vijesti vrlo brzo koristilo 50 svjetskih agencija i institucija koje se bave informiranjem. Hinine vijesti značile su i afirmaciju Hrvatske, ali i pokazivale težak put i žrtve koje je Hrvatska podnosila u prvih desetak godina postojanja, rekao je Bebić.
Istaknuo je da će Sabor i dalje, u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti, pratiti i na "vaše prijedloge odgovarati kako poboljšati, pa i zakonodavni okvir ako treba, radi uspješnijeg i boljeg rada ne samo Hine, nego i cijelog medijskog prostora".
Podsjetivši na dane osnivanje Hine Vjekoslav Krsnik rekao da su ti dani bili teški jer, osim što se u političkim okvirima nije znalo kako će završiti raspad Jugoslavije, nailazilo se i na nerazumijevanje ostalih medija. Krsnik je upozorio da je danas Hrvatska izgubila veći dio medijskog suvereniteta jer je većina tiskovnih medija u stranom vlasništvu.
Na svečanosti je pročitano i pismo bivšeg predsjednika Stjepana Mesića u kojem je istaknuo kako je Hina - u vrlo specifičnom području agencijskog novinarstva - u protekla dva desetljeća odigrala značajnu ulogu na koju svi njezini djelatnici mogu biti ponosni.
Hina je utemeljena Zakonom o Hini 26. srpnja 1990., a prvu informaciju objavila je 17. kolovoza iste godine.