Janko Polić Kamov rodio se na Sušaku na današnji dan 1886. Umro je u 24. godini u Barceloni, gdje i pokopan.
Za života je objavio četiri knjige "Tragedija mozgova", "Na rođenoj grudi", "Psovka " i "Ištipana hartija" koje se smatraju istinskim djelima hrvatske avangarde. Kamov je iza sebe u rukopisima ostavio antologijske priče, drame i roman "Isušena kaljuža", koji se prvi put pojavljuju u njegovim Sabranim djelima (1956.-1958.), od kojih je dio predstavljen na izložbi.
U postavljanju izložbe sudjelovali su akademik Nedjeljko Fabrio, voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU Tomislav Sabljak, Ivica Matičević, Mladen Urem, Josipa Dragičević i Ivana Sabljak. U ime Razreda za književnost nazočne je pozdravio akademik Ante Stamać.
Tomislav Sabljak istaknuo je u predgovoru kataloga izložbe da je Kamov najkontroverznija ličnost novije hrvatske književnosti. U svojemu poetskom eksperimentu, u inovatorskom leksiku taj je autor učinio veliki pomak otvorivši neslućene mogućnosti svojim suvremenicima i budućim naraštajima pisaca.
Tu prevratničku ulogu, napominje autor, Polić Kamov pokazao je u drami (sintetički teatar futurista ili aniteatar 20. st.), u priči (ironijski pomak i groteska) te u romanu (antijunak).
Predstavljajući Kamovljevo djelo, Darko Gašparović istaknuo je nekoliko obilježja toga zanimljivog opusa, primjerice pitanje slobodnog stiha, psovke, seksualne konotacije, protivljenje Bibliji i drugo.
Upozorio je na piščevu žanrovsku raznovrsnost i bogati opus, unatoč njegovu kratkom životu, ističući da je on od pjesnika psovke u početku stvaralaštva prešao u pjesnika tolerancije na kraju života.
Kamovljeve stihove kazivao je dramski umjetnik Joško Ševo.
Istodobno je prigodnom izložbom proslavljena 35. obljetnica stalnog izlaženja časopisa "Kronika" Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU.