"Dijelu oporbe važnije je kako će doći na vlast, nego kako građani žive", poručio je Boris Kunst (HDZ), u pojedinačnoj raspravi o proračunu za 2011. godinu, kojim vlada predviđa prihode u iznosu od 107,4 milijarde kuna, a rashode u iznosu od 122,3 milijarde kuna.
Oporbu, poglavito SDP, prozvao je da nema hrabrosti građanima jasno reći kako im je namjera, dođu li na vlast, smanjivati plaće i mirovine te socijalna davanja, kao što su to, tvrdi Kunst, i činili dok su bili na vlasti, već da kao izgovor koriste MMF.
"Vlada ne nasjeda na cimanja oporbe, pojedinih ekonomskih analitičara i novinara da bi trebalo smanjivati plaće i mirovine, rezati socijalna davanja, otpustiti 25.000 ljudi u javnom sektoru. Vlada se ponaša odgovorno u ovom trenutku, svjesna da građani teško žive", istaknuo je.
"Neka građani ove obmane iz oporbe ne shvaćaju ozbiljno", poručio je Kunst.
Istoga je stava i njegov stranački kolega Frano Matušić, prozivajući SDP da osim političkih podmetanja nije ništa konkretno predložio kako smanjivati deficit i proračunske izdatke te uravnotežiti proračun.
"Oni bi pozivali MMF jer ni dok su bili na vlasti nisu bili sposobni sami voditi državu", rekao je Matušić, koji je SDP prozvao i da je od 2000. do 2003. ekonomsku i fiskalnu politiku vodio tako što je "prodavao obiteljsko srebro" - HT, Riječku banku, PBZ, Inu, Splitsku banku, Plivu.
"Vlada Jadranke Kosor nije prodala ni jednu dionicu", poručio je Matušić, naglasivši da će, za razliku od SDP-ove, aktualna vlada svojim snagama i sposobnošću u idućoj godini omogućiti gospodarski rast, a time i izlazak iz krize i recesije.
"Siguran sam da će iduća godina biti puna optimizma", naglasio je Matušić.
HDZ-ove prozivke odbacio je Branko Grčić (SDP), ističući da njegova stranka nije prizivala MMF niti to danas čini. "Nikad nismo zazivali MMF i ne zazivamo ga ni danas, ali se bojimo da ovakva fiskalna politika, koja ide prema kritičnoj fazi u kojoj bi javni dug mogao prijeći i 60 posto BDP-a, destabilizira javne financije i izvršenje svih obveza", upozorio je.
Predloženi proračun, smatra, ne može pridonijeti gospodarskom rastu i fiskalnoj stabilizaciji, a SDP se, ističe, zalaže za porezno rasterećenje gospodarstva i stanovništva, aktivne mjere zapošljavanja, suzbijanje nelikvidnosti i povećanje kapitalnih ulaganja.
SDP se zalaže i za davanje olakšica onim gospodarstvenicima koji svoj kapital reinvestiraju, a ne da ga izvlače iz Hrvatske, dok one koji kapital izvlače iz zemlje treba, tvrdi Grčić, porezno penalizirati.
Naveo je da je prošle godine iz zemlje kroz dividende izašlo više od 3,5 milijardi kuna. Kada bi taj porez iznosio oko 10 do 15 posto to bi u proračunu značilo oko pola milijarde kuna više, istaknuo je Grčić.
Goran Marić (HDZ) za predloženi je proračun rekao da je, uz najavljeni zakon o fiskalnoj odgovornosti, prvi ozbiljan korak u konsolidaciji javnih financija u srednjoročnom razdoblju, nužnim naglasivši iskorištavanje svih neiskorištenih ekonomskih potencijala za poticanje gospodarskih aktivnosti i zapošljavanja.
"Ovaj proračun je zaštitio čovjeka, zaštitio je plaće i mirovine, ali to nije ekonomsko rješenje u recesiji", rekao je Marić, pozivajući na nužnu promjenu politike da se novac izdvaja u potrošnju, a ne proizvodnju.
Kao konkretne mjere za uštede na rashodovnoj strani predložio je da država više ne potiče uvoz, da prije no što HNB oslobodi pričuvu s poslovnim bankama dogovori uvjete kreditiranja.
Kao mjere za povećanje proračunskih prihoda među inim je predložio da se dobit trgovačkih društava u državnom vlasništvu, ne uloži li se u razvoj i investicije, uplaćuje u državni proračun, te da se poveća stopa poreza na dobit s 20 na 30 posto.