Očekuje da će nezaposlenost ostati povišena tijekom 2011., a namjera hrvatskih vlasti da zadrže proračunske rashode nepromijenjenima zahtijeva sporazum i zakonske propise za zamrzavanje rasta plaća i mirovina, te otklanjanje novih pritisaka na potrošnju, navodi se u završnoj izjavi Misije MMF-a nakon njenog prošlotjednog posjeta Hrvatskoj, koja je objavljena na web stranicama Hrvatske narodne banke.
Strukturne slabosti, koje se ogledaju u niskoj konkurentnosti i visokim strukturnim proračunskim manjkovima, vjerojatno će donijeti produženo razdoblje sporog rasta i rasta duga, napominje se u zaključnoj izjavi.
Članovi Misije ističu kako je potrebna potpuna i brza provedba strukturnih reformi navedenih Programu gospodarskog oporavka, koji predstavlja hvalevrijedan napor za utvrđivanje temeljnih strukturnih slabosti i učinkovito navodi mnoge potrebne reforme.
Određeno politikom stabilnog tečaja, koja je odraz visokih razina euroizacije i inozemnog duga, potrebno poboljšanje konkurentnosti može biti ostvareno samo putem unutarnje prilagodbe, smatraju u MMF-u navodeći da to podrazumijeva održavanje inflacije i/ili rasta plaća u odnosu na produktivnost na razini nižoj od one u trgovinskim partnerima tijekom dužeg razdoblja.
Da bi se ostvarila prilagodba cijena i troškova, potrebne su komplementarne i makroekonomski-kritične reforme na tržištu rada, javnoj upravi, mirovinama, sustavu zdravstva i privatizaciji.
Ističe se kako treba povećati povjerenje investitora, osigurati održivost rashoda za mirovine i zdravstvo, racionalizirati i poboljšati učinkovitost javnog sektora, povećati fleksibilnost na tržištu rada, poboljšati okvire fiskalne politike.
Potrebno je ubrzati reforme za smanjenje zaposlenih u javnom sektoru i smanjenje subvencija poduzećima. Nestrateška poduzeća u kojima država ima manjinski ili većinski udio potrebno je privatizirati.
Osvrćući se na neposredne izgleda iz MMF-a očekuju spor oporavak uz slabe izglede u srednjoročnom razdoblju.
Oporavak kasni više nego što je prethodno bilo očekivano. Članovi Misije predviđaju da će se u 2010. BDP smanjiti za gotovo 2 posto, premda se čini da se dinamika njegova smanjenja ublažava u drugoj polovini godine potaknuta signalima o poboljšanju raspoloženja potrošača i blagim oporavkom rasta kredita. Realni izvoz je i nadalje slab, što je odraz niske konkurentnosti i uske izvozne baze.
Hrvatska je zbog toga jedna od tek nekoliko zemalja među zemljama usporedivih značajki u kojima proizvodnja nastavlja padati i u 2010.
Povratak pozitivnog ali prigušenog rasta je vjerojatan u 2011. u kojoj bi rast trebao dosegnuti oko 1,5 posto.
Očekuje se da će nezaposlenost ostati povišena tijekom 2011., nakon čega će uslijediti njezin kontinuiran ali spor pad.