Gospodarstvo nam je pred slomom i to isključivo zato jer Vlada ne provodi svoje mjere, ustvrdio je Matijašević. Budući da Vlada nije sposobna i spremna provesti reforme, srezati troškove i ući u nužne porezne reforme, bit ćemo osuđeni na "dežurnog policajca" - MMF, istaknuo je Matijašević dodavši kako HUS nema ništa protiv dolaska MMF-a.
Po njegovim riječima, Vlada se ne želi upustiti u rezanje javnih troškova kako se ne bi zamjerila glasačkoj mašineriji. No, ako to Vlada nije u stanju učiniti, onda će to narediti MMF.
Rezanje javnih troškova značilo bi porezno rasterećenje poduzetništva što bi rezultiralo otvaranjem novih radnih mjesta, tvrdi Matijašević te dodaje kako bi dolazak MMF-a "u startu značio povoljnije uvjete kreditiranja".
Predsjednik HUS-a naglašava da rezanjem troškova moraju biti zahvaćeni državna administracija, brojna ministarstva, fondovi i agencije, a posebno je istaknuo potrebu smanjenja troškova u jedinicama lokalne uprave gdje je zaposleno 66.000 ljudi.
S druge strane, ne smiju se rezati troškovi u školstvu, zdravstvu, policiji, vojsci, te dirati plaće i mirovine, kaže Matijašević.
Trebalo bi ukinuti valutnu klauzulu za kredite, jer je izvozno orijentiranom gospodarstvu nerealan tečaj kune "kamen oko vrata", a ne može se ići u promjenu tečaja jer bi većina građana mogla upasti u dužničku krizu.
Valutna klauzula je izravno narušavanje samostalnosti Hrvatske jer pokazuje da domaća valuta nije sredstvo plaćanja roba i usluga, rekao je Matijašević.
Govoreći o teškom gospodarskom stanju Matijašević je upozorio da je vanjski dug Hrvatske narastao za 4,5 milijarda eura otkako su lani donesene Vladine mjere gospodarskog oporavka. Nelikvidnost raste više od 500 milijuna kuna mjesečno a posebno zabrinjava visoki udio mladih i školovanih ljudi u porastu nezaposlenosti.
Trenutno je nesolventno 31.000 poduzeća s oko 39.000 zaposlenih, a mnogi od njih će otići u stečaj i ostati bez posla.
Matijašević je upozorio i na neravnomjeran razvoj gospodarstva - 34 posto hrvatskih poduzetnika nalazi se u Gradu Zagrebu, gdje radi i 40 posto od ukupno zaposlenih, a daleko iza je Splitsko-dalmatinska županija s 10,6 posto poduzetnika i udjelom zaposlenih od 8,5 posto, dok su preostale tri dalmatinske županije na samom začelju.