Veselice krštenja vina obavljaju se na današnji dan, pučki blagdan svetoga Martina, utemeljitelja benediktinskog samostana u Francuskoj (Tours), inače rodom Panonca, a taj crkveni red te s njima i benediktinac Martin (316. -397.) zaslužni su za širenje kulture loze i vina.
Blagdan svoga zaštitnika Grižane na vinodolskom području slave od jučer, a svečanosti će potrajati do nedjelje, i u župnoj crkvi svetog Martina i u mnogim obiteljima, posebice onima koje su održale tradiciju vinogradarstva i vinarstva.
Krštenje mladoga vina bilo je gotovo zaboravljeno do prije petnaestak godina, kad se počelo obnavljati vinogradarstvo u novljanskom polju Pavlomiru i u čitavu Vinodolu.
Danas u novljanskom dijelu Vinodolskog polja na 31 hektaru raste 140 tisuća trsova autohtonog i drugoga plemenitog trsja. Vukovarci, koji su počeli obnavljati Vallis vinearia (Vinska dolina) pošto su prije 19 godina zbog ratnih stradanja morali napustiti zavičaj, potaknuli su obnovu vinogradarstva i u drugim mjestima na vinodolskom području.
Legenda o nesebičnoj ljubavi sv. Martina, sveca kojega su osobito štovali siromašni, kaže kako je kao mlad konjanik mačem presjekao svoj vojnički plašt u dva dijela da bi pokrio i od studena vjetra zaštitio promrzla siromaha. Te noći se Martinu u snu javio Isus i zahvalio mu, a legenda još dodaje da je taj čin dobrote popratilo naglo zatopljenje. Na spomen toga i danas u mnogim krajevima toplije dane pred početak zime zovu "Martinje ljeto".