U obrtu je bilo 211.914 zaposlenih, a u slobodnim profesijama 22.654.
Statistika zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama pokazuje pad broja zaposlenih na mjesečnoj razini u 17 područja djelatnosti, a taj se pad kreće od 0,3 posto u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi do 12,5 posto u ugostiteljstvu i turizmu.
U prerađivačkoj industriji broj zaposlenih pao je za za 1,4 posto, na 36.892 zaposlenih.
Najveći broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama krajem rujna bio je u pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane 39.413, što je 13,2 posto manje nego u kolovozu.
U trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala bilo je 35.921 zaposlenih, što je 3,7 posto manje nego krajem kolovoza.
U dva područja djelatnosti - opskrbi i gospodarenju vodom i otpadom i sanaciji okoliša te u javnoj upravi i obrani i obveznom socijalnom osiguranje, broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u rujnu je na mjesečnoj razini porastao za 0,5 posto.
Uspoređujući broj zaposlenih po županijama, njihov broj je pao u sedamnaest županija i kreće se od 0,2 posto u Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji do 9,8 posto u Šibensko-kninskoj županiji.
Porast je ostvaren u četiri županije i kreće se od 0,1 posto u Koprivničko-križevačkoj županiji do 0,8 posto u Virovitičko-podravskoj županiji.