Državna tajnica u Ministarstvu kulture Nina Obuljen uvodno je naglasila da je vlada nastojala osigurati punu neovisnost HRT-a u financiranju i u oblikovanju programa. "Cilj ovog zakona nije da se HRT zaustavi u vremenu", rekla je Obuljen, naglasivši da je javnoj radioteleviziji omogućeno otvaranje novih usluga, u skladu s posebnim pravilima, ali da mu se nove usluge ne nameću, nego da će ovisiti o programskoj koncepciji.
Izvijestila je da konačni tekst zakona još nije gotov te da se još radi na prijelaznim i završnim odredbama, koje bi trebale odrediti način financiranja HRT-a do stupanja na snagu novog ugovora koji bi HRT potpisivao s Ministarstvom kulture, koji bi, pak, precizirao financijske i programske obveze HRT-a u trogodišnjem odnosno petogodišnjem razdoblju.
Naglasila je da su iz nacrta zakona maknute odredbe o ustroju HRT-a, koji će javna radiotelevizija sama utvrditi svojim statutom.
Predsjednik HND-a Zdenko Duka upozorio je da postoji opasnost da se HRT dovede u financijsku nesigurnost, zbog pada prihoda od oglašavanja, koje će se ograničiti novim zakonom.
Ustvrdio je i da vlada nije objasnila zašto je odbila program restrukturiranja javne radiotelevizije te u kakvoj je vezi taj program s novim zakonom o HRT-u, pogotovu kad je riječ o oglašavanju.
Duka se osvrnuo i na pokušaj naplate poreznog duga od HRT-a. "Kad se porez godinama zaboravlja pa se pojavi ponovo, to nisu čista posla - ili ga treba platiti, ili ne", rekao je Duka.
Na primjedbu glavnog urednika RTL-a Ivana Lovrečeka da je "smiješno pitati treba li netko platiti porez", Marija Nemčić (HTV) je odgovorila da je riječ o iznosu oko kojega se vodi sudski spor, da se taj problem "izvlači ciljano, u određenim trenutcima", te da se iznos kojim se barata u takvim raspravama kreće između 60 i 500 milijuna kuna.
Osvrćući se na ograničenje prostora za oglašavanje, Nemčić je kazala kako četiri minute oglašavanja u udarnom terminu nisu sporne, ako se nađe način na koji će se HRT-u nadoknaditi gubitak.
"Obveze HRT-a sve su veće, a financijska situacija nestabilna", rekla je Nemčić, ustvrdivši da vlada nije ponudila izračune iz kojih bi bilo jasno zašto se ide u ograničavanje reklamnog prostora, niti obrazložila odluku po kojoj su javna i komercijalne televizije završile u različitim multipleksima.
Zaključila je da se pri izradi zakona pošlo od nepovjerenja u javni servis, iako se javnoj televiziji nameću izuzetno zahtjevne promjene, koje mora provesti u vrlo kratkom roku.
Ivanu Lovrečeku nije jasno zašto se HRT žali na smanjivanje reklamnog prostora, s obzirom da i sada ima manje od pet minuta reklama po satu. "Malo koja kompanija se u krizi može pohvaliti sigurnim prihodom od 1,2 milijarde kuna", kazao je Lovreček, poručivši HRT-ovcima da moraju rezati troškove, te da im, kad se svedu na budžet potreban za program koji od njih očekuju građani, "neće ni trebati novac od oglašavanja".
"Ne bježim od toga da mi nismo svete krave, ali ne bih voljela da, kao građanka, izgubim određene javne institucije, kako bih vašim vlasnicima osigurala da zarade novac", replicirala mu je Nemčić.
Savjetnica Predsjednika Republike Zrinka Vrabec Mojzeš uvjerena je da se Zakon o HRT-u uvijek mijenja u izbornoj godini, kako bi si vladajući osigurali utjecaj na javnoj televiziji i nakon gubitka izbora, a ocijenila je i da bi novi zakon trebao jamčiti da građanima budu dostupne i informacije o tome "zašto neki menadžeri i pomoćnici na HRT-u primaju plaće veće od ministarskih".
Nina Obuljen odbila je tvrdnje o promjenama zbog izborne godine, ističući da se Zakon o HRT-u mora prilagoditi novom Zakonu o elektroničkim medijima.