Ukupna dobit banaka u Hrvatskoj nakon poreza do kraja rujna bit će niža za 20-ak posto u odnosu na isto razdoblje 2009. uslijed daljnjeg povećanja troškova rezerviranja za identificirane gubitke, očekuju analitičari Privredne banke Zagreb.
U PBZ Tjednim analizama napominju kako je rast troškova rezerviranja nastavljen u skladu s produženim trajanjem recesijskih kretanja, pad dohodaka kućanstava i rast nezaposlenosti doveli su do mršavog rasta kreditiranja građana, a pozitivni znakovi vidljivi su tek kod plasmana korporativnom sektoru, dok kamate stagniraju ili polagano klize prema nižim razinama.
Navode podatke HNB-a, koji pokazuju da je konsolidirana aktiva banaka u rujnu bila viša za 3,1 posto u odnosu na prosinac 2009., odnosno 4,5 posto na godišnjoj razini. Unatoč tomu što su stope rasta aktive znatno niže nego u pretkriznom razdoblju, ipak su znatno više od prošlogodišnjih što je rezultat nešto živahnije kreditne aktivnosti, posebno u dijelu plasmana privatnom sektoru.
Bruto krediti krajem rujna iznosili su 266 milijardi kuna i bili su viši za 5,3 posto u odnosu na kraj prošle godine, pri čemu su krediti građanima porasli za niskih 1,6 posto, poduzećima za solidnih 6,4 posto, a središnjoj državi za 14,4 posto.
Pritom navode da najveći rast kredita među četiri najveće banke bilježi Zagrebačka banka za 5,7 posto, slijede Erste banka s 5 posto te PBZ s 2,8 posto, dok je kod RBA rast iznosio blagih 0,3 posto.
Ukupni krediti stanovništvu porasli su od kraja prosinca do kraja rujna za 1,6 posto, a najveći dio rasta ostvaren je kod stambenih kredita koji su povećani za 5,4 posto. Međutim, napominju analitičari PBZ-a, na rast kunske protuvrijednosti iznosa stambenih kredita značajno je utjecao rast švicarskog franka koji je krajem rujna bio jači za gotovo 12 posto u usporedbi s krajem 2009. Bez utjecaja tečaja rast stambenih kredita iznosi oko 3,5 posto.
Dodaju da se trend smanjenja zaduženosti stanovništva nastavio u dijelu kredita po kreditnim karticama koji su pali za gotovo 10 posto, dok su krediti za kupnju automobila sniženi za čak 14,6 posto. U usporedbi s krajem 2008. krediti po kreditnim karticama pali su za 18 posto, dok su za kupnju automobila smanjeni gotovo za trećinu.
Na povećani pesimizam stanovništva upućuje i indeks pouzdanja potrošača koji prema zadnjim raspoloživim podacima HNB-a i dalje ima negativan trend, što navodi na zaključak da će se opreznost građana nastaviti do daljnjega, odnosno u tekućem te naredna dva do tri kvartala.
Istodobno raste sklonost štednji te su tako depoziti građana krajem rujna bili viši za 5,2 posto u usporedbi s krajem 2009., dok su depoziti poduzeća nakon snažnog prošlogodišnjeg pada i stagnacije u prvom dijelu godine, u trećem kvartalu zabilježili oporavak te su krajem rujna bili viši za 6,8 posto u odnosu na prosinac lani.
Najveći rast depozita klijenata među četiri najveće banke bilježi RBA za 3,7 posto, slijedi PBZ s laganim povećanjem od 0,1 posto, dok su depoziti u Zabi i Erste banci pali za 0,5, odnosno 1,2 posto, navodi se u PBZ Tjednim analizama.