Istaknuo je kako se hrvatska zaposlenost u posljednje dvije godine "srozala" na 55 posto radno sposobnog stanovništva, a istodobno je zaposlenost u Europskoj uniji 70 posto i cilj ju je u iduće dvije godine povećati na 75 posto.
"Radimo loše, na lošim tehnologijama, ali ključni je problem da nas radi premalo i zato je glavni zadatak svake vlade snažno dići zaposlenost u proizvodnji i uslugama", ocijenio je predsjednik HNS-a. Snažno je kritizirao vladu ističući da je Hrvatska danas "zemlja dogovora ispod stola" koji onemogućavaju djelovanje realnog tržišta. "Hrvatska je tržište 'dealova' na lokalnoj i državnoj razini, a ne realnih investicija", ustvrdio je Čačić.
Sadašnja vlada nije sposobna voditi zemlju jer je potpuno potrošen socijalni model kupovanja glasova i osnivanja klijentelističkih skupina za izvlačenje novca, rekao je predsjednik HNS-a, dodajući da Hrvatska "mora ući u prostor čiste ekonomije i zaraditi svoj kruh, a prostora za razvoj, koji može potaknuti kompetentna vlada spremna donositi odluke, ima u nizu područja" kao što su energetika, turizam, promet i infrastrukture, okoliš itd.
Ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić drži da Hrvatska u ovom trenutku boluje od kronične neefikasnosti u svim djelatnostima, naročito u javnom sektoru, što se pak prelijeva u privatni sektor koji o njemu ovisi.
"Bez potpore gospodarstvu i rasta, nećemo riješiti nijedan socijalni problem. Silno inzistiranje vlade na zadržavanju javnih rashoda na nerealnoj veličini gura gospodarstvo i cijeli sustav u dublju i bezizgledniju krizu", ustvrdio je Grčić, koji u planovima za sljedeće godine "ne vidi nijedan ozbiljan korak koji bi ulijevao nužan optimizam za investicije i razvoj".
"Kako biti optimističan kad vlada kaže da u iduće dvije godine nećemo rasti više od dva posto te kada se ne provode ni ona rješenja koja je i oporba podržala u programu gospodarskog oporavka?" upitao je Grčić.
Među ključna pitanja koja će morati rješavati nova vlada Grčić je uvrstio poticanje zapošljavanja, i to u prvoj godini potpunim, a u drugoj godini djelomičnim oslobađanjem poslodavaca od plaćanja doprinosa, ali selektivno u djelatnostima koja će poticati proizvodnju i izvoz. Problem koje će trebati riješiti što prije jest nelikvidnost, pri čemu se biti potrebno posebno zaštititi likvidnost malih poduzeća, koja su najveća žrtva krize, a bitnim preduvjetom razvoja Grčić smatra uklanjanje zapreka za investicije koje su najveće na lokalnoj razini.
Predsjednik HNS-ova odbora za gospodarstvo Dragan Kovačević ocijenio je kako bez gospodarskog rasta od pet do šest posto na godinu Hrvatska nema nikakvih izgleda za oporavak. Pritom je istaknuo kako vlada nije upravljala krizom, nego je "bila na repu događaja", na što upućuju podaci da je Hrvatska ušla u krizu na razini susjednih zemalja, a po oporavku je na samome dnu.
Kovačević smatra kako su nerealna vladina očekivanja da će 2011. ostvariti planiranih 108 milijarda kuna prihoda u državni proračun i ističe da bi deficit mogao biti i viši od planiranih 14 milijarda kuna.
I Žarko Primorac, ekonomski stručnjak i analitičar, izrazio je sumnju da će se iduće godine dogoditi rast gospodarstva uz zadržavanje sadašnje ekonomske politike, to jest sadašnje razine javne potrošnje i planiranoga proračunskog deficita.