Nakon tri dana uspona i probijanja iznad psihološki važne razine od 1.900 bodova, Crobex indeks u drugom je dijelu prošloga tjedna naglo pao, pa je na tjednoj razini zabilježio gubitak od 0,19 posto, zaronivši na 1.869 bodova, najnižu razinu od 7. rujna. Istodobno je Crobex10 oslabio 0,04 posto, na 990 bodova.
Oba indeksa listopad su završila s gubitkom, pri čemu je Crobex pao za 2,4, a Crobex10 za 2,09 posto.
Redovni promet iznosio je prošloga tjedna 89,5 milijuna kuna, što je gotovo 40 milijuna više nego tjedan dana prije.
„Prošloga je tjedna trgovanje na domaćem tržištu kapitala proteklo u znaku objava poslovnih rezultata domaćih kompanija za treći kvartal i vijesti o aktiviranju prodajne opcije na dionice Podravke od strane OTP Banke. Dionički indeksi Zagrebačke nisu uspjeli zadržati pozitivni niz do kraja tjedna, unatoč nešto većim dnevnim prometima zbog uključivanja institucionalnih investitora“, kaže Vjeran Jureša, analitičar u investicijskom društvu To One.
Najlikvidnija je bila dionica HT-a, s prometom od gotovo 20 milijuna kuna.
HT je izvijestio o padu prihoda u prvih devet mjeseci za 3,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 6,32 milijarde kuna. Neto dobit kompanije pala je istodobno za 15 posto, na 1,48 milijardi kuna.
Cijena dionice HT-a oslabila je prošloga tjedna 0,22 posto, na 269 kuna.
Krajem tjedna, pak, Uprava Podravke donijela je odluku o neprihvaćanju ponude za kupnju 10,65 posto dionica uslijed aktiviranja prodajne opcije od strane OTP Banke. U medijima se pojavila i vijest da će udjel OTP-a u Podravci pokušati preuzeti domaći mirovinski fondovi uz potporu države.
Također, Uprava je izvijestila da je Podravka u prvih devet mjeseci ostvarila neto dobit od 82,3 milijuna kuna, što je porast od 95 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Cijena dionice Podravke oslabila je prošloga tjedna 1,3 posto, na 276,43 kune.
U većem fokusu analitičara bila je i dionica Atlantic Grupe, kojom je ostvareno gotovo 11 milijuna kuna prometa, uz skok cijene za 2,9 posto, na 823 kune.
Atlantic Grupa je izvijestila kako je u prvih devet mjeseci ostvarila neto dobit od 106,6 milijuna kuna, dok je bez jednokratnih utjecaja, neto dobit bila 80,4 milijuna kuna ili 8,4 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupan prihod od prodaje bio je 1,68 milijardi kuna, što je 3 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.
Pozornost su privukli i poslovni rezultati Ina Grupe, koja je u prvih devet mjeseci ostvarila neto dobit od 559 milijuna kuna. Riječ je o prvom snažnom poslovnom rezultatu nakon dvije godine.
Dionicom Ine ostvareno je 6,2 milijuna kuna prometa, a cijena joj je ojačala više od 3 posto, na 1.685 kuna.
Po znatnijim cjenovnim oscilacija među najlikvidnijim izdanjima izdvaja se dionica Petrokemije, čija je cijena potonula 14,2 posto, na 151 kunu.
Kutinska Petrokemija u prvih je devet mjeseci ostvarila gubitak od 126,7 milijuna kuna, što je 16,9 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupni prihodi dosegnuli su, pak, 1,53 milijarde kuna, što je porast od 7,89 posto.
„Od vodećih hrvatskih kompanija koje su objavile poslovne rezultate u ovom tjednu treba istaknuti rast dobiti u prvih devet mjeseci kompanija iz brodarskog sektora zbog laganog oporavka vozarina u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kompanija usmjerenih na izvoz te onih iz naftnog sektora. Očekivano, kompanije iz građevinskog sektora u prvih su devet mjeseci zabilježile značajan pad prihoda uslijed smanjenog obujma građevinskih radova i stagnacije ulaganja države u infrastrukturu“, ističe Jureša.
U brodarskome sektoru dionice Atlantske plovidbe, Uljanik plovidbe i Jadroplova ojačale su između 0,6 i 5,4 posto, dok je cijena dionice Tankerske plovidbe oslabila 1,4 posto.
U građevinskom sektoru, pak, dionice Tehnike, Dalekovoda, IGH i Ingre pojeftinile su između 0,4 i 8,3 posto.
„Na domaćem tržištu kapitala, u izostanku vijesti iz domaćeg javnog i korporativnog sektora, slijedeći tjedan možemo očekivati veći utjecaj kretanja sa stranih tržišta kapitala. Također, vrlo je vjerojatan nastavak niskih prometa, dok bi na nešto veću volatilnost mogao utjecati rast volatilnosti na stranim tržištima kapitala“, ocjenjuje Jureša.
A nakon tri tjedna neprestanog rasta cijena dionica, na svjetskim je burzama prošloga tjedna zavladao oprez, jer ulagači ne žele znatnije mijenjati pozicije dok se ne vidi koliko će američka središnja banka biti agresivna u popuštanju monetarne politike.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 0,1 posto, dok je S&P 500 ojačao 0,02, a Nasdaq indeks 1,1 posto.
Na europskim su burzama, pak, cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,15 posto, dok je frankfurtski DAX pao 0,07, a pariški CAC 0,91 posto.
„Na svjetskim tržištima kapitala prošlog se tjedna trgovalo oprezno, a ulagači su se fokusirali na procjene o veličini i načinu provedbe drugog kruga kvantitativnog popuštanje monetarne politike američke središnje banke. Kako su poslovni rezultati američkih kompanija za treći kvartal, kao i neki makroekonomski podaci, bili bolji očekivanja, analitičari su mišljenja da će program kvantitativnog olakšavanje biti manji od očekivanja, što je uvelo dozu nesigurnosti kod investitora“, kaže Jureša.
Najvažniji događaji koji će odrediti smjer trgovanja na svjetskim tržištima kapitala slijedećeg tjedana su zasjedanje Feda, na kojemu će se odlučiti o novom, drugom po redu, krugu kvantitativnog popuštanja, te izbori za američki Kongres.
„Objava konkretnijih podataka o veličini i načinu provedbe drugog kruga kvantitativnog olakšavanja pokazat će jesu li pozitivna kretanja na svjetskim tržištima kapitala, koja su dobrim dijelom vezana i uz taj proces, održiva. Osim tih događaja, u fokusu investitora će početkom tjedna biti objave podataka o kretanju PMI indeksa za prošli mjesec u SAD-u i Kini, dok će krajem tjedna biti objavljeni podaci s tržišta rada i nekretnina u SAD-u“, zaključuje Jureša.
Tehnička analiza: S&P stagnirao, VIX indeks skočio 12 posto
S&P 500 je završio prošli tjedan u blagom plusu, od svega 0,01 posto, na 1.183,26 bodova, nakon što je testirao 200-tjedni pomični prosjek koji se nalazio na 1.194 boda, navodi Marko Erdeljac, voditelj retail deska u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri.
"Taj blagi plus nije pravi odraz volatilnosti koju je S&P bilježio nakon testiranja navedenog pomičnog prosjeka. Naime, tijekom prošloga tjedna bilo je više pokušaja 'hlađenja' tržišta od strane medvjeda, no svaki put pri kraju dana cijene su se uspjele vratiti u blagi minus ili blagi plus”, ističe Erdeljac.
Odbijanje od 200-tjednog pomičnog prosjeka pokazuje nesigurnost tržišta na ovim razinama i povećava rizik od korekcije koja bi mogla uslijediti ako u idućem tjednu tržište ne pokuša još jednom napasti i preskočiti taj važan pomični prosjek, napominje Erdeljac.
"Potvrda nesigurnosti tržišta nalazi se i u porastu VIX 'indeksa straha', koji je prošloga tjedna skočio 12,8 posto, na 21,20 bodova. VIX se u prošlom tjednu uspio odbiti od razina koje su kreirale uzlazni kanal s potencijalnim targetom od minimalno 25 bodova. Da bi se to dogodilo, bit će od velike važnosti pratiti granicu od 19,40 bodova koja će predstavljati potporu tom uzlaznom kanalu", objašnjava Erdeljac.
Dodaje da će, uz VIX, trebati pratiti i kretanje tečaja eura prema dolaru, jer bi nemogućnost preskakanja granica tečaja europske valute od 1,40 i 1,416 dolara mogla utjecati na sentiment ulagača na američkoj burzi.
"Kako je tržište još uvijek u uzlaznom trendu, postoji šansa za ponovnim testiranjem 200-tjednog prosjeka, no šansa za nastavak trenda slabi s ponovnim odbijanjem od istoga. U slučaju porasta i završavanja S&P-a iznad 1.195 bodova na tjednoj razini, tržište ima mogućnost napasti 50-mjesečni padajući pomični prosjek, koji se u studenome nalazi na otprilike 1.205 bodova”, kaže Erdeljac.
U slučaju nemogućnosti postizanja većeg vrha u slijedećem tjednu i neuspjeha zatvaranja S&P-a iznad 1.195 bodova, postoji veća šansa za negativnu korekciju cijena.
"U tom slučaju, valja paziti na zatvaranje na tjednoj razini ispod granice od 1.170 bodova, gdje se nalazi prva potpora ovom uzlaznom trendu. Zatvaranje ispod tih razina ugrozilo bi, barem kratkoročno, nastavak rasta, te bi se slijedeće potpore mogle potražiti na padajućoj trend liniji koja spaja povijesno najvišu razinu S&P-a i vrh u 2010. godini, a koja slijedeći tjedan prolazi između 1.155 i 1.150 bodova. Također, jako važna potpora uzlaznom trendu, ako gledamo porast tržišta od početka rujna, nalazi se u zoni između 1.120 i 1.130 bodova. Naime, tamo se nalazi rastuća trend linija koja je ujedno i podrška rastu tržišta od nizina iz ožujka 2009. godine”, zaključuje Erdeljac.