Bahrein, jedina zemlja regije sa šijitskom većinom i sunitskom vladajućom dinastijom, bira parlament ograničenih ovlasti u sklopu postupne liberalizacije, ali uz kontrolu oporbe i medija.
Izbori se održavaju uoči početka suđenja, 28. listopada, skupini od 23 šijitska aktivista uhićena prošlih mjeseci pod optužbom da su kovali urotu kako bi svrgnuli monarhiju.
Ta uhićenja izazvala su napetosti u maloj i bogatoj kraljevini.
Šeik Ali Salman, glavni tajnik vodeće oporbene skupine, Udruge islamskog nacionalnog sporazuma (Al-Wefaq), koja u sadašnjem sazivu parlamenta ima 17 od 40 zastupničkih mjesta, na predizbornom je skupu oštro osporio monopol kraljevske obitelji.
"Neprihvatljivo je da vlast bude monopol jedne jedine obitelji, kojoj svakako dugujemo poštovanje. No očekujemo jednog dana da dijete iz naroda, bio on sunit ili šijit, postane premijer", rekao je Ali Salman.
Ukupno se 127 kandidata, od kojih 8 žena, natječe za ulazak u zastupnički dom, kao neovisni zastupnici ili članovi političkih skupina, jer su političke stranke u Bahreinu zabranjene.
Na birališta je pozvano oko 318.000 birača s pravom glasa, a izbore će pratiti oko 379 promatrača iz lokalnih nevladinih udruga.
Oporba strahuje od lažiranja rezultata na deset birališta otvorenih za one birače koji se na dan izbora zateknu izvan svog prebivališta.
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) optužuje vladu za "povratak autoritarizmu" jer tvrdi da je "preuzela kontrolu nad svim udrugama i zauzdala medije kako bi ušutkala sve kritike".
Temeljem reforma iz 2001., Bahrein je dobio dvodomni parlament u kojem zakone donosi zastupnički dom od 40 zastupnika koji se biraju na izborima.
Gornji dom je savjetodavno vijeće u kojem 40 članova postavlja sam kralj.
Oporba je bojkotirala izbore 2002. jer se protivi ulozi savjetodavnog vijeća koje može blokirati svaku incijativu zastupničkog doma, te traži amandman na ustav prema kojem bi samo izabrani zastupnici mogli donositi zakone.
Vlada takav zahtjev odbija.
"Neprihvatljivo je da bilo tko osporava ono što je bahreinski narod jednoglasno odobrio", ističe premijer, šeik Halifa Ben Salman Al-Halifa.
Bahrein je malo kraljevstvo sa šijitskom većinom, kojim upravlja sunitska dinastija, s oko milijun stanovnika od kojih su 527 tisuća Bahreinci, a ostali stranci.
Arhipelag Bahrein od 741 četvornih kilometara čine 35 otoka istočno od Saudijske Arabije s kojom ga od 1986. povezuje most-brana dug 22 kilometara.
Pošto je naslijedio prijestolje od oca, kralj Hamad ben Isa Al-Halifa je 2001., počeo proces političkog otvaranja nakon protuvladinih nemira kojima je 90-ih šijitska oporba tražila ponovnu uspostavu parlamenta, raspuštenog 1975. godine.
U nemirima je poginulo 38 osoba, a proces otvaranja završio je puštanjem na slobodu svih političkih zatvorenika i povratkom aktivista iz egzila. Dopušteni su savezi, ali ne i političke stranke. Prvi parlamentarni izbori nakon 1973. održani su 2002. godine.
Bahrein je prva zemlja Perzijskog zaljeva koja je proizvela naftu 1932., no njezine su zalihe prilično iscrpljene te danas izvozi samo rafinirane prozvode i eksploatira zajedno sa Saudijskom Arabijom ležišta nafte u podmorju.
Bahreinski BDP u 2008. iznosio je 12,71 milijardu dolara, a prosječna plaća 11.354 dolara.
Saveznik Zapada, Bahrein je baza za 5. američku flotu.