Na konferenciji je bio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović koji je, čestitavši novinarima na svemu što su učinili u borbi protiv korupcije, ocijenio da su se mediji i novinari pokazali mnogo uspješnijim i hrabrijim od politike, ali i pojedinih tijela kojima je zadaća borba protiv korupcije. Istaknuo je da cijelo društvo tim ljudima treba odati zahvalnost, ali i pobrinuti se da više ne bude nasilja nad novinarima.
"Nasilje prema novinarima je nasilje prema slobodnom društvu, nasilje nad demokracijom i nad ljudskim pravima", kazao je Josipović.
Upozorio je na važnost očuvanja neovisnosti novinara, ali smatra kako javna riječ sobom nosi moralnu i profesionalnu odgovornost, a ponekad i kaznenu.
Štetnom za novinara ocijenio je, kako je rekao, praksu da "netko stavlja naslove, a novinar ne participira u tome". Važnom smatra i neovisnost novinara o upravi jer, kazao je, novinari dobivaju otkaze i zbog načina na koji pišu.
Govoreći o autorskim pravima novinara, Josipović je upozorio kako često na portalima vidi potpuno prepisane tekstove iz novina. "Zašto se to trpi i dopušta?" upitao se, dodajući kako to nije dobro ni za medije ni za novinare jer "omalovažava njihov rad".
Osvrnuvši se na elektronske medije, rekao je kao smatra iznimno važnim naći pravednu mjeru participacije javnog i privatnih medija na tržištu jer se ne bi smjelo dogoditi da javni medij 'pokupi vrhnje' na oglašivačkoj sceni i ne ostavi dovoljno za preživljavanje privatnih medija. Uz to, rekao je, radikalnim rješenjima ne smije se urušiti javna televizija.
Josipović je upozorio na važnost slobode rada novinara, sigurnosti njihova radnog mjesta, ali i na važnost kvalitete novinarstva u kojoj odlučnu riječ treba imati novinarski ceh. Smatra da se u hrvatskim medijima, nažalost, vrlo često može vidjeti napad na privatnost, narušavanje intime ljudi te podmetanje netočnih informacija. Ocjenjujući i da je 'žutilo' u velikoj mjeri zadominiralo medijskom scenom Josipović se zauzeo za novine, radio i televiziju koji nisu 'žuti'.
Predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Zdenko Duka rekao je kako je "samo privid" da je utjecaj politike na medije i novinarstvo u ovom desetljeću manji nego devedesetih godina jer, kazao je, u odnosu prema devedesetima - uvelike se promijenilo vlasništvo pa je država vlasnik jedino Hrvatske radiotelevizije, Hine i dnevnika "Vjesnik".
"Iako ne bi smjela imati utjecaja na uređivanje tih medija, od kojih su HRT i Hina po definiciji javni mediji, stranka na vlasti ima taj utjecaj preko uredništava", ustvrdio je Duka ne navodeći primjere navodnog utjecaja u oba javna medija.
Smatra da najprominentniji političari i dalje pokušavaju i uspijevaju direktno utjecati na medijske sadržaje, i to ne samo javnih, nego gotovo i svih važnijih privatnih medija. "Ekonomski i društveni položaj vlasnika medija još vrlo često ovisi o dogovorima i komplotima s političarima i moćnim biznismenima", kazao je Duka.
Napominjući kako je u Hrvatskoj postojalo vrijeme kada nije bilo slobode tiska, zastupnica Europskog parlamenta Doris Pack rekla je da je u EU primijećen napredak Hrvatske na tom području. Zauzela se za diferencijaciju i pluralitet medijskog sustava te za jačanje pitanja odgovornosti i etike u novinarstvu.
Na težak položaj novinara, važnost istraživačkog novinarstva i ulaganja u razvoj profesije upozorili su glavni tajnik Međunarodne novinske federacije Aidan White te predsjednik Europske federacije novinara Arne Koenig.