„Uglavnom, slika zadovoljstva prekograničnom suradnjom između hrvatske manjine u Vojvodini i matične Hrvatske nije potpuno pozitivna. U pitanju kulture i informiranja ima pozitivnih mišljenja, no kada je riječ o financiranju, programima koji se mogu ostvariti, te strategiji prema njima, ovdje prevladava stajalište da bi se odnos trebao promijeniti“, naveo je znanstveni novak Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu Drago Župarić Iljić.
On dodaje da iz takvoga stajališta proistječu očekivanja da vanjska politika i uloga hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija moraju biti probitačniji, te da se mora pokazati veća inicijativa.
„Sudeći po odgovorima ispitanika, dio odgovornosti leži i na predstavnicima veleposlanstva i generalnog konzulata RH u Srbiji“, istaknuo je gostujući predavač u okviru izlaganja pod naslovom „Percepcije prekogranične suradnje s Republikom Hrvatskom među nacionalno manjinskim organizacijama Hrvata u Srbiji“.
Analizirajući opći položaj hrvatske manjine u Srbiji, Župarić je uzeo u obzir pravnu regulativu u Srbiji, percepciju dosadašnje kvalitete prekogranične suradnje, te njezine financijske održivosti. Premda kritični prema matici, vojvođanski Hrvati, ukazao je gostujući predavač, svjesni su i svojih slabosti.
„Iz odgovora se jasno vidi da se predstavnici vojvođanskih Hrvata ne odriču i vlastite odgovornosti, ukazujući na potrebu međusobnog umrežavanja, informiranja i integracija“, zaključio je Drago Župarić Iljić
U istraživanju je sudjelovalo sedam najvažnijih institucija i organizacija vojvođanskih Hrvata, kao i predstavnici hrvatskog veleposlanstva u Beogradu.
Predstavljeno istraživanje rađeno je prošle godine za potrebe znanstvenoga skupa „Nacionalne manjine kao čimbenik stabilnosti u međunarodnim odnosima Srbije i Hrvatske“.