"Vlada je u ovom projektu pristupila dobro, u smislu definiranja lokacije i traženja odluke o realizaciji od strane mogućeg investitora. Plutajući terminal nije nekompatibilan s 'velikim' (LNG terminalom), njegova prednost je u tome što je jeftiniji, brže se realizira, a nakon što obavi svoju funkciju može se prebaciti na novu lokaciju. Također, Hrvatska treba alternativni pravac dobave plina iz izvora koji u mrežu mogu ići direktno, primjerice iz arapskih zemalja“, kazao je župan na tjednoj konferenciji za novinare.
Taj bi se 'mali' LNG gradio pred lukom Omišalj, a njime se ne isključuje eventualna gradnja "velikog" LNG terminala u Omišlju za koji je odluku o gradnji konzorcij Adria LNG odgodio do 2014. godine.
Komadina se osvrnuo i na rezultate nedavne javne rasprave i prezentacije prostorno-prometne studije Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.
Županija zauzima stav da su izgradnja Brajdice i Zagrebačke obale tek kratkoročna rješenja stvaranja kapaciteta za prekrcaj tereta u riječkoj luci. Dugoročno, to bi trebao biti novi kontejnerski terminal na otoku Krku.
Brajdica može konzumirati promet luke do 2015., a Zagrebačka obala do 2025. godine. Do 2025. godine trebaju biti izgrađeni novi (Krčki) most sa spojem na buduću nizinsku prugu, nova prekrcajna obala i nova željeznička pruga (nizinska pruga) Rijeka-Zagreb-Botovo. Cestovna i željeznička infrastruktura morat će servisirati četiri poslovno-gospodarske zone. a te zone trebaju prostor i cestu te valja imati na umu da su to kompatibilne djelatnosti, kazao je Komadina.
Zamjenica župana Nada Turina-Đurić najavila je da bi projekt koncesioniranja primarne zdravstvene zaštite, započet u proljeće 2010., trebao zaživjeti do kraja ove godine. Dosad je potpisano oko 400 ugovora o koncesijama, a zaključni dan za njihovo potpisivanje je početak studenoga. Županija bi od koncesija trebala godišnje uprihoditi oko pet miljuna kuna, a novac će se, kako je rečeno, trošiti namjenski, odnosno bit će proslijeđen domu zdravlja.