Po riječima Dubravke Jurlina-Alibegović s Ekonomskog instituta, 65 posto županija, 61 posto gradova i 70 posto općina ostvaruje ispodprosječne prihode po stanovniku, što znači da bez pomoći države ne mogu financirati javne poslove na koje ih obvezuje zakon.
Dodala je kako studija preporučuje manji broj županija, točnije sedam regija. Jedna regija bila bi Primorje, Istra i Gorski kotar, druga grad Zagreb i Zagrebačka županija, treća i četvrta regija bile bi sjeverna i središnja Hrvatska, peta regija Slavonija, šesta Dalmacija i sedma Ličko-senjska županija, koja se, po svim provedenim analizama, ne bi mogla uklopiti ni u jednu veću regiju pa bi ostala samostalna regija, istaknula je predstavljajući studiju Jurlina-Alibegović.
"Cilj ove studije jest početi širu raspravu o decentralizaciji Hrvatske koja će se morati odraditi, a za rasprave o teritorijalnom ustroju je prerano", rekao je predsjednik Hrvatske zajednice županija i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić. "Treba najprije definirati javne poslove i usluge koje jedinice lokalne samouprave trebaju odrađivati, zatim kako financirati te poslove. Tek kad se to definira, treba raspravljati o teritorijalnom ustroju", poručio je župan Galić.
Inače, od 576 jedinica lokalne samouprave, iz analize studije proistječe da grad Zagreb troši 30 posto svih ukupnih prihoda. Sve županije imaju oko 15 posto, kao i sve općine, a na sve ostale gradove u Hrvatskoj otpada 40 posto sredstava. Javno vatrogastvo, rečeno je, za sada je jedina djelatnost koja je potpuno decentralizirana, razvojne djelatnosti najviše su koncentrirane u gradovima, a županijama ostaje premalo za razvoj jer većinu novca troše na obrazovanje i rashode za zaposlene.
Na sastanku su uz 17 župana i tri zamjenika župana, sudjelovali predstavnici Ministarstva uprave i saborskog Odbora za lokalnu i područnu samoupravu te Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo.