Zakonskim izmjenama predviđa se da se, u skladu s Lisabonskom konvencijom, u postupku priznavanja inozemnih kvalifikacija razdvoji stručno od akademskog priznavanja.
Priznavanje stručnih kvalifikacija odnosilo bi se na priznavanje stečenih diploma u inozemstvu, što bi provodila tijela u resornim ministarstvima, a priznavanje akademskih kvalifikacija provodila bi sveučilišta, posebno za svaki pojedinačni slučaj položenih kolegija za nastavak studija na nekoj drugoj visokoobrazovnoj ustanovi. Zakon, u tom smislu, predviđa izjednačavanje hrvatskih i stranih studenata koji više ne bi morali dokazivati pravni interes za nostrifikaciju diplome.
Dio klubova u raspravi je upozorio da se u praksi uvijek ne poštuje načelo uzajamnosti, odnosno da se stručnosti i zvanja stečena u Hrvatskoj ne priznaju uvijek i u inozemstvu, te su resorno ministarstvo i Vladu pozvali da učine sve kako bi se to načelo jednako primjenjivalo za sve.
Zvonimir Sabati (HSS) kazao je da priznanja svojih kvalifikacija u inozemstvu godišnje traži oko stotinjak hrvatskih studenata i srednjoškolaca, istaknuvši da njihova zvanja i vještine ne smiju biti manje vrednovana od inozemnih studenata i školaraca.
Marija Lugarić (SDP) upozorila je, pak, da u praksi postoje brojni problemi kod priznavanja kvalifikacija hrvatskih državljana koji su ih stekli u inozemstvu, te je predložila razdvajanje priznavanja akademskih stupnjeva od akademskih zvanja.
Nikola Vuljanić (HNS) prigovorio je odredbi po kojoj bi tijela u ministarstvima ocjenjivala jesu li zvanja i vještine stečene u inozemstvu jednaka onima potrebnima za dobivanje posla u Hrvatskoj, ocijenivši da bi to bolje i stručnije ocjenjivala sveučilišta.
"Nelogično je da će neka komisija u ministarstvu moći bolje od rudarskog fakulteta ocjenjivati je li sposoban netko tko je završio studij rudarstva u Njemačkoj", rekao je Vuljanić.
Andrija Hebrang (HDZ) upozorio je na problem priznavanja specijalizacija, rekavši da obrazovni programi često nisu usklađeni s europskim standardima.